101 brodska priča
Već 69 godina u samom centru grada prazan je hausplac koji se otvara prema glavnom gradskom trgu te nekadašnjoj „Maloj pijaci“, a u pozadini su razotkrivene ružne visoke, oronule, gole stražnje fasade susjednih kuća. I kolikogod Trg uljepšavali, obnavljali i rekonstruirali, bez konačnog definiranja tog prostora, on će uvijek biti nezavršeni provizorij. A bila je tu, do bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, sigurno jedna od najljepših kuća, s najraskošnijim pročeljem u Brodu.
Ta prava ljepotica u produžetku Starčevćeve ulice, točnije na južnoj strani „Male pijace“, katnica koja je tek malom bočnom fasadom bila okrenuta Jelačićevom trgu, bio je Radosavljevićev treći ćošak. Dva njihova ćoška nalazila su se na ulazu u Starčevićevu ulicu, također s palačama katnicama, ali starijima od ove ljepotice. Vlasnik zgrade bio je Dragutin Radosavljević, bankar, trgovac, posjednik, zastupnik u gradskom poglavarstvu, posinak pokojnog Aleksandra, gradonačelnika, trgovca i posjednika te uspješne, energične majke Ane, također već pokojne.
Ova kuća, pomodna i elegantna, bogate dekorativne kitnjaste fasade u duhu tada još uvijek vladajućeg historicizma, u hrvatskim razmjerima kvalitetnog razigranog neobaroka, sagrađena je oko 1900. godine kao poslovna zgrada za iznajmljivanje i u njoj je u lijevom dijelu prizemlja i na katu isprva bila „Brodska štedionica“ (Brooder Sparkasse), a od 1911. do 1924. do preseljenja na Trg u vlastitu trokatnu palaču, opet banka - „Prva hrvatska štedionica“. U prizemlju su se još nalazili trgovački i obrtnički lokali.
Ljepotica je imala skladno, simetrično, veliko teatralno pročelje homogene slikovite cjeline, s nizom lučnih otvora - izloga i ulaza u lokale u prizemlju, a na katu opet čitav niz jednako lučnih prozora s baroknom dekorativnom plastikom u polukružnim profiliranim nadprozornim vijencima. U sredini zgrade nalazio se ovalni balkon sa željeznom ogradom koji su na plećima „pridržavala“ dva snažna Atlanta (skulpture mitoloških divova), smješteni jedan s jedne, a drugi s druge strane reprezentativnog ulaza. Na uskoj bočnoj fasadi okrenutoj Trgu zgrada je imala također sličan, ali veći, balkon koji su također na plećima „pridržavale“ neke skulpture, možda također Atlanti, no teško je s fotografija odrediti. Pod tim balkonom bio je još jedan ulaz u palaču.
U vrijeme gradnje palače Dragutin Radosavljević stajao je na čelu prvog brodskog novčarskog zavoda, „Brodske štedionice“, osnovane još 1871. godine. Među njenim utemeljiteljima bio je i Dragutinov poočim Aleksandar Radosavljević, zapravo on joj je bio na čelu, njegovim je kapitalom i osnovana, kao i kapitalom mnogih uglednih brodskih građana. Dragutin je upravljao Štedionicom do svoje prerane smrti, 1910. godine. Ostavio je suprugu Gizellu pl. Diappa i četvero malodobne djece, sinove Đuru i Aleksandra (Šandora), te kćeri Ankicu i Paulu. Kada su djeca postala punoljetna, vlasnici ove Radosavljevićeve kuće postaju Aleksandar i Paula.
Od 1924. godine najveći dio prizemlja Radosavljevićeve kuće (lijevo od ulaza), zauzimala je lijepa, dobro opskrbljena tekstilna trgovina mađarskog Židova Rudolfa Spitzera. Stajala je uz bok nadaleko poznate trgovine tekstila „K' rodi“ Židova Vilima Rothmüllera iz Široke ulice s kbr. 7. To su u Brodu bile dvije nabolje, najotmjenije trgovine, gdje oni plitkog džepa nisu ni zalazili. Za brodske mušterije pretjerano probirljivog i profinjenog ukusa Spitzer je naručivao najkvalitetniju i pomodnu robu iz europskih centara, fine engleske štofove, francuske i talijanske svile, satene, crep marokene, češka platna, kapute, ali i cipele „Bali“, taške, rublje, nakit, čipke iz Beča... Iz njegove trgovine mušterija je mogla izaći od glave do pete odjevena po najnovijoj - shimmy modi.
- Uz oca je požrtvovano radila i moja majka, koja je ustvari bila duša cjelokupnog poslovanja. Bila je vrijedna, prijatna i imala poseban takt u ophođenju. Posjedovala je istančan ukus i znala pogoditi svačije želje, pa je uvijek znala dati najbolji savjet u skladu s mogućnostima i potrebama mušterije. Svi su je zbog toga veoma poštovali i tražili njeno mišljenje. Bila je talentirani aranžer izloga, pa je svake subotnje večeri pravila maštovite aranžmane koje su ljudi nedjeljom promatrali s divljenjem – napisala je o svojim roditeljima gospođa dr. Etelka Eta Neufeld – Spitzer. Tako je bilo do 1941. godine, a onda su otac gospođe Ete, Rudolf Spitzer i njen brat Zdenko, skončali u ustaškom logoru Jasenovac. Majka Helena se nekim čudesnim slučajem uspjela spasiti iz đakovačkog logora, a gospođa Etelka bila je na prisilnom radu u Bosni.
Brođani su također četo zalazili u trgovini Spitzer nasuprotno prizemlje, u ukusno uređenu, otmjenu slastičarnicu Horvatić. Ljeti su stolovi i stolice iznašani pred slastičarnicu, a uokolo su sjenicu pravili razgranati raznobojni olijanderi posađeni u zeleno ofarbanim burićima. Do danas su upamćeni Horvatićevi neodoljivi, od „bohemi“ - kolači lješnjaka preliveni čokoladom koji su koštali 2,5 dinara i „mikado poljubci“ za 2 dinara. Slastičarna Horvatić nudila je uz najpovoljnije cijene: torte, kuglere, minjone, čajno pecivo, razne dessertne čokolade i bombone, te orijentalne slastice. A tek kupe voćnog sladoleda i ledena kava - „Eiscaffe“. Nije im bilo premca u Brodu na Savi! Slastičarnicu su držali slastičar Joza Horvatić i supruga Helena. Joza je bio brat licitara i voskara Mije Horvatića, koji od 1907. godine imao kuću i radnju u Strossmayerovoj ulici na broju 4. Kada je gospodin Joza umro, slastičarnu Horvatić je do 1940. godine vodila gospođa Helena. Njena „slatka veza“ s legendarnim bivši urarem i svaštarem Lujom Stančićem opisana je već u „Brodskim pričama“. Ta romansa starog, živahnog švalera Luje i gospođe Helene zabavljala je cijeli Brod i bila česta tema lokalne humorističke štampe.
Do slastičarnice, prema Klasiji, u kući-ljepotici bilo je još jedan manji lokal u kojem je voće prodavano, pa kasnije bila burekdžinica, koja je - kažu - prva u Brodu i burek s jabukama nudila. Na kraju zgrade držao je mesnicu poznati Sebastiann Teufel.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Radosavljevićevu kuću-ljepoticu zauzeli su Nijemci i u nju smjestili Komandu mjesta - „Orts Kommandantur“, što su napisali na velikim tablama obješenim iznad prizemlja. Na zgradi su vijorile njemačke nacističke zastave sa crnim, zlokobnim kukastim križem.
Kada su 1944. godine zaredala zračna bombardiranja Broda, razaranja nisu pošteđena dva Radosavljevićeva ćošaka, a jedan je bio i ovaj opisani, te je od kuće-ljepotice ostala tek hrpa ruševina, koje su samo pridržavali prkosni snažni Atlanti, jer njima kao da ni najžešće bombardiranje nije moglo učiniti ništa.
Od idućeg tjedna očekuje nas novo poskupljenje svih vrsta goriva, što će dodatno...
11.01.2025. u 14:00
Grad Slavonski Brod danas je službeno objavio Javni natječaj za financiranje pro...
11.01.2025. u 10:00
Radovi na izgradnji biciklističko-pješačke staze u Ulici Vida Došena u Slavonsko...
10.01.2025. u 20:00
Olujno nevrijeme praćeno jakim vjetrom koje je jutros zahvatilo Novu Gradišku i...
10.01.2025. u 15:15
Prijeko potrebna i dugo očekivana obnova Trga "Cipelić" privodi se kraju, a novi...
10.01.2025. u 12:00
Jutros je Slavonski Brod osvanuo pod meteoalarmom, dok snažan sjeverni i sjevero...
10.01.2025. u 08:00
Područna škola "Fra Marijan Lanosović" u Orubici proslavila je izniman jubilej –...
09.01.2025. u 08:02
Svaka nova godina donosi priliku za nove početke, a mnogi od nas u to doba godin...
08.01.2025. u 20:00
Građani Slavonskog Broda trebaju se pripremiti na privremenu prometnu regulaciju...
08.01.2025. u 16:00
Građani Slavonskog Broda ponovno će moći koristiti usluge mobilnih gradskih blag...
08.01.2025. u 10:00
Slavonski Brod ovoga tjedna očekuje promjenjivo vrijeme pod utjecajem južine koj...
07.01.2025. u 18:00
Prema dojavi čitatelja, zabilježili smo prizor nove divlje deponije na lokaciji...
07.01.2025. u 17:00
Ulice Slavonskog Broda, koje bi trebale biti mjesta sigurne šetnje i ugodnog dru...
07.01.2025. u 08:00
Prema zabilježenim podacima u Legitimaciji rezervnih i penzionisanih oficira Jug...
06.01.2025. u 20:00
Dok Eurostatovi podaci osvjetljavaju trenutačno stanje kućanstava, domaća statis...
06.01.2025. u 11:00
Tri crna gavrana sletjela na fenjer nad ulazom u dugu prizemnicu svu u velikim s...
05.01.2025. u 20:00