Najbolje medio suncokret, a iznanadila je i šuma

"Prošla nam je godina bila jako dobra godina, ne samo meni nego i većini ostalih kolega selećih pčelara. Na pojedinim područjima bogatijim pčelinjom pašom dobro su prošli i oni koji imaju stacionarne pčelinjake. Iako je bilo problema u travnju sa kasnim proljetnim mrazovima koji su na nižim predjelima oštetili bagrem i amorfu, dobro je medilo i ja sam jako zadovoljan prošlom sezonom", rekao nam je poznati pčelar Robert Crljenković iz Podvrškog, član Pčelarske udruge Nektar iz Nove Gradiške, pipše Agroklub.com.

Zatekli smo ga na prodajnoj izložbi u novogradiškom Društvenom domu koju su u sklopu dvodnevne izložbeno-savjetodavne manifestacije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede organizirali Brodsko-posavska županija, Grad Nova Gradiška, Lokalna akcijska grupa Zapadna Slavonija i tamošnje turističke zajednice.

Proizveo više od 10 tona meda

Robert je lani s 200-tinjak proizvodnih pčelinjih zajednica proizveo više od 10 tona meda, po košnici je u prosjeku bilo oko pedeset kilograma. To je, kaže, odličan rezultat, zahvaljući selidbi na paše ali i velikom radu i skrbi oko pčela. Najizdašnija je bila paša na suncokretu u istočnoj Slavoniji, oko 20 kilograma po košnici, a ugodno je iznenadila i šuma koja je također dobro medila.

"Sve pratimo od početka sezone, krećemo od paša važnih za zimski razvoj pčela, gledamo da zajednice u to vrijeme budu u prostoru bogatom sa cvjetnim prahom i proljetnim nektarom. To su područja bogata vrbom, koprivom, voćem, lijeskom. Nakon tog prvog dijela selimo na uljanu repicu za dodatni razvoj pčelinjih zajednica, a onda idemo na glavnu - bagremova pašu.

Prošle godine je i šuma dobro medila 

Pčelinje zajednice i podešavamo prema bagremovoj paši. Glavna bagremova paša kod nas je na obroncima Psunja, tamo cvjeta srednji i kasni bagrem. Idemo i na druge paše, a prošle godine dobro je medila šuma, tako da su nas pčele obradovale medljikovcem. To je paša koju mi pčelari ne očekujemo, ali se dogodila i lani i pretprošle godine. To je nama pčelarima neočekivani dobitak. Ostalo paše bile su prosječne", doznajemo od Roberta Crljenkovića koji je zadovoljan stanjem pčelinjih društava u ovo zimsko razdoblje koje baš i ne sliči na pravu zimu jer klimantske promjene čine svoje.

Kaže da za zimsko mirovanje uvijek dobro pripremi pčelinje zajednice, nastoji da razvijene uđu u zimu, na vrijeme ih zaštiti protiv varoe i drugih bolesti, pa kod njega nema većih gubitaka osim manjeg postotka uginuća matica.

Dio proizvodnje prodaje tvrtkama koje se bave otkupom meda i drugih pčelinjih proizvoda, a dio na kućnom pragu i na sajmovima, poput ovog u Novoj Gradiški. Sam proizvodi selekcionirane matice i satne osnove od vlastita voska, što mu je jamstvo za sigurniju i veću proizvodnju.

"Može se uspješno pčelariti, ali mora se puno znati i puno raditi", kaže ovaj pčelar koji puno ulaže u proizvodnju, a to se onda obilno i vraća.