Sve manje novaca ostavljamo "preko granice"

Godina 2020. ostati će zabilježena kao godina koja je označila početak pandemije koronavirusa, a sa sobom donijela promjene u životima ljudi diljem svijeta. No, u Slavoniji, regiji na sjeveroistoku Hrvatske, te promjene su se odrazile i na dnevne rutine, posebice kada je riječ o kupovnim navikama.

Pandemija je utjecala na ekonomiju, zdravlje, ali i način na koji ljudi obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti. Kako su se građani prilagođavali novonastalim okolnostima, tako su se i kupovne navike mijenjale. No, kada je Hrvatska 1. siječnja 2023. postala članica Schengena, a time i odgovorna za čuvanje vanjske granice Europske unije, nova pravila i pooštrene kontrole na graničnim prijelazima prema trećim zemljama dodatno su utjecale na ove promjene.

Izvješće koje je dostavilo Odjeljenje za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje u Bosni i Hercegovini otkriva da je potrošnja stranih državljana u prošloj godini, temeljem zahtjeva za povrat PDV-a, iznosila samo 60 posto u odnosu na 2019. godinu, prije pojave pandemije. Ovaj pad potrošnje, povezan s pandemijom, dodatno je pogoršan strožim kontrolama na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj.

Na pet graničnih prijelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji podneseno je 92.123 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu. Najfrekventniji prijelaz, Orašje, bilježi 33.026 zahtjeva. S obzirom na podatke s Graničnog prijelaza Orašje, prošle godine je preko mosta preko rijeke Save prošlo više od 2,1 milijuna ljudi, gotovo 1,1 milijun vozila i više od 121 tisuća teretnih vozila.

Međutim, s pojačanim kontrolama na granici, potrošnja je smanjena, a kupci se suočavaju s ograničenjima u vrsti i količini robe koju smiju unijeti u Hrvatsku. Strah od rigoroznih kazni zbog nepridržavanja carinskih uputa dodatno je utjecao na odluku mnogih da se suzdrže od prekograničnih šopinga, koji su nekad bili uobičajeni.

Ovaj trend se jasno odražava u podacima o povratu PDV-a. U prošloj godini Slavonci su "preko Save" potrošili približno 29,69 milijuna konvertibilnih maraka, što je znatno manje u usporedbi s 2019. godinom kada je potrošnja iznosila 50,5 milijuna konvertibilnih maraka.U 2019. godini u šoping-centrima oraške i brodske Posavine te Brčko-Distrikta ostavili su približno 50,5 milijuna konvertibilnih maraka. Na graničnim prijelazima s dvije slavonske županije podneseno je 151.857 zahtjeva za povrat PDV-a.

Dodatni izazov za Slavonce predstavlja i inflacija u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje cijene rastu, a pojedini proizvodi postaju čak i skuplji nego u Hrvatskoj. Ovaj ekonomski aspekt, zajedno s novim pravilima na granici, dodatno je utjecao na promjenu kupovnih navika.

Iako se potrošnja može vidljivo pratiti kroz zahtjeve za povrat PDV-a, valja napomenuti da Slavonci i dalje ostvaruju značajne uštede kupujući u Bosni i Hercegovini, gdje se stopa poreza na dodanu vrijednost primjenjuje po jedinstvenoj stopi od 17 posto. Kupovina piva, cigareta i duhana po nižim cijenama u BiH i dalje privlači hrvatske građane, iako su se promijenile okolnosti na granici.

Pogodnosti pograničnog područja osjećaju i stanovnici s obje strane Save. Bosanskohercegovački državljani, iskoristivši pravo na povrat PDV-a, sada češće posjećuju trgovine na hrvatskoj strani granice, ostvarujući značajne uštede na svojim kupovinama.

Ukupno, promjene u kupovnim navikama Slavonaca izazvane pandemijom i ulaskom Hrvatske u Schengen reflektiraju se ne samo na gospodarstvo te regije, već imaju i značajan utjecaj na trgovinu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čime se oblikuje nova stvarnost u postpandemijskom svijetu.