Kultura

Nagrada "Josip Štolcer Slavenski" Krešimiru Seletkoviću za skladbu "Dystopia"

Autor: 035portal Datum objave: 20.03.2022. u 10:00

Krešimir Seletković, rezidencijalni skladatelj HRT-a u sezoni 2021./2022., dobitnik je Nagrade Grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski za 2021. godinu za skladbu Dystopia, nastalu na narudžbu HRT-a i praizvedenu u Majstorskom ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem Pascala Rophéa 2. prosinca 2021, piše HRT.

Osim nagrađene, među pet skladbi u užem izboru bio je i Stabat Mater Srećka Bradića, praizveden u ciklusu Sfumato Zbora HRT-a, uz Zagrebačke soliste, pod ravnanjem Tomislava Fačinija, 9. listopada 2021.

Nagrada Grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski dodjeljuje se za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno u prošloj godini. Ocjenjivački sud u sastavu Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Iva Lovrec Štefanović, Mladen Tarbuk i Ladislav Varga, u uži je izbor uvrstio i sljedeće skladbe: Alliages II Borisa Jakopovića, San Ante Knešaureka i Posljednji intermezzo Berislava Šipuša.

Dystopia Krešimira Seletkovića izabrana je jednoglasnom odlukom članova ocjenjivačkoga suda. Nagrada će laureatu biti uručena u sklopu programa 49. Majskog muzičkog memorijala Josip Štolcer Slavenski u Čakovcu koji se održava 12. i 13. svibnja 2022.

Obrazloženje Nagrade prenosimo u cijelosti:

Među brojnim ambiciozno zamišljenim i kompleksno oblikovanim djelima hrvatskih skladatelja praizvedenima prošle godine – uključujući i pet koja su ušla u uži izbor za Nagradu Josip Štolcer Slavenski – Dystopia Krešimira Seletkovića izdvaja se suverenošću odgovora na samopostavljene izazove, skladnim mnogoglasjem semantičkih slojeva i suglasjem unutarglazbenog i izvanglazbenog sadržaja. Na površinskoj je razini riječ o koncertu za orkestar, pri čemu skladatelj ne izbjegava pozivanje na istovrsna djela ranijih autora – poglavito, premda ne i isljučivo, Béle Bartóka i Witolda Lutosławskog. Izbor gradbenih elemenata, njihova razrada i uklapanje u završne formalne okvire također ne bježe od raznih tradicija, u rasponu od renesansne polifonije, preko baroknih i klasicističkih formi do dodekafonijske baštine Druge bečke škole. U tom smislu, Seletković baštini umjetnički svjetonazor svojega nekadašnjeg profesora kompozicije Davorina Kempfa; Dystopia je tako (svjestan ili nesvjestan) hommage učitelju, ali istodobno i prilika za nadogradnju vlastitoga glazbenog izričaja. Seletković pritom ni na jednoj od navedenih razina nije doslovan – tradicionalni elementi su prisutni i prepoznatljivi, ali i dorađeni unutar glazbenoga tkiva koje odiše samosvojnošću i koje je – upravo zbog oslanjanja na prošlost i odmak od nje – i svevremeno i suvremeno. Naslovom iskazana izvanglazbena potka, također je naznačena više implicitno nego eksplicitno. Seletkovićeva Dystopia jest i zvučna slika distopijskoga svijeta, ali se ona našla u slitini (alliage) sa snom o mogućnosti boljega (utopijskoga?) svijeta. Kao takva, ova skladba nije – ili barem ne bi trebala biti – tek intermezzo (pogotovo ne posljednji!) unutar Seletkovićeva opusa i, u širem kontekstu, korpusa suvremene hrvatske glazbe; ona nije puki artefakt, pod kojim ćemo stajati plačući nad “boljom prošlošću”. Jer povijest, riječima sâmoga skladatelja, “omogućuje neograničenu nadgradnju u beskonačnom i nepromjenjivom protoku vremena.”

Krešimir Seletković (1974.) diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Davorina Kempfa. Polazio je ljetne tečajeve u Austriji, Poljskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Zaposlen je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju redovitog profesora, gdje je od 2013. do 2019. obnašao dužnost prodekana za nastavu. Bio je urednik edicije Ars Croatica Hrvatskog društva skladatelja 2003. – 2012. te umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb 2012. – 2018. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, nagrade Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja, nagrade za najbolju glazbu za dječju predstavu na 19. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku, nagrada Stjepan Šulek i Josip Štolcer Slavenski. Balet Air, praizveden na 26. Muzičkom biennalu Zagreb, za koji je skladao glazbu, proglašen je najboljom baletnom predstavom u cjelini za 2011. godinu (Nagrada Hrvatskoga glumišta). Višestruki je dobitnik nagrade Porin. Godine 2019. odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a od 2020. je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je šezdesetak orkestralnih, komornih, vokalnih i elektroničkih skladbi izvođenih diljem svijeta (Austrija, Italija, Rusija, Litva, Slovačka, Kanada, Kina i dr.). (Trpimir Matasović)

Foto: HRT