Posebnu čar umjetnom jezeru daje spoj plavetnila vode i zelenila šume, a jedinstveni prisavski pašnjak utočište je autohtonim životinjama
Jezera Petnja i Ljeskove vode, kanjon Pljuskara i pašnjak Gajna neke su od glavnih prirodnih znamenitosti kojima se ponosi Brodsko-posavska županija, piše Večernji list. Primarni ekološki sustavi su šume i močvare, obrađena područja (travnjaci, oranice, voćnjaci i vinogradi), umjetni vodeni sustavi (akumulacijska jezera, ribnjaci) i šume. Oko 30 posto županije prekriveno je šumom, pri čemu je bukova i grabova šuma u planinskim dijelovima, a hrastova pomiješana s jasenovom, brijestovom i lipovom u nizinama. Vode i močvare su važni ekološki sustavi, visoke vrijednosti glede biološke i krajobrazne raznolikosti, a uz rijeku Savu ima nekoliko zaštićenih područja – Jelas polje i Bara Dvorina te dio Lonjskog polja na istoku.
Umjetno jezero Petnja smješteno je na južnoj strani Dilj-gore, 3,5 km sjeveroistočno od Sibinja, odnosno 7 km sjeverozapadno od Slavonskog Broda. Nastalo je izgradnjom vodne brane 1968., izvrsno se integriralo u okoliš i danas predstavlja sastavni dio ekosustava Dilj gore. Vodu daje 15-ak diljskih izvora, a osnovni je potok Petnja. Jezero oduševljava svojim izgledom, šumskim okruženjem, stazama za šetnju, mogućnostima za ribolov, veslanje i druge sportove na vodi te čistim zrakom. Privlačno je zaljubljenicima u prirodu, a zbog dubine od osam metara i bogatog ribljeg fonda i ribičima. Posebnu čar jezeru daje stapanje plavetnila vode sa zelenilom i šarenilom šuma, što mu je donijelo naziv Diljsko oko.
Trag milijuna godina
Sjeverno od ovog zaštićenog lokaliteta, a nedaleko od izvora potoka Petnje (Vidovo brdo), nalazi se nekoliko manjih špilja, među kojima najzanimljiviji erozivni oblik čini lijepi šumski kanjon Pljuskara koji, uz špilju, obuhvaća i tri slapa na potoku. Ovaj neotkriveni raj oblikovao je istoimeni potok s tri slapa, a najinteresantnija atrakcija je mala špilja čiji je strop prekriven fosilima iz razdoblja kada je cijelo ovo područje bilo pod Panonskim morem. U blizini špilje i lijepi je planinarski dom. Najveći dio puta do područja starog nekoliko milijuna godina može se prevaliti autom, no jedan dio valja prijeći i pješice. Ipak, već sam pogled na fascinantni, dvadesetak metara duboki kanjon s potokom koji se ulijeva u Petnju dovoljan je da sve misli o umoru padnu u drugi plan.
U Pljuskari sam se sklonio od gužve i stresa i pronašao mir. Ovdje je sve čarobno, nikada ne znam što ću novo pronaći. Ali svaki put kad nešto otkrijem, pojave se asocijacije. Treba samo upotrijebiti maštu, kaže Ivica Klem
– Pljuskara je za mene čarobna šuma koju sam tražio cijeli život, mjesto iz znanstvene fantastike. Ondje sam se sklonio od gužve i stresa i pronašao svoj mir. Nikada ne znam što ću novo pronaći na Pljuskari, ali svaki put kad nešto otkrijem, pojave se asocijacije. Treba samo upotrijebiti maštu i ući u priču. A kada jednom uđete u priču, više ne osjećate umor, nego želite vidjeti sve više i više – kaže planinar i zaljubljenik u prirodu Ivica Klem, koji već 17 godina gotovo svakodnevno pohodi i skrbi o tom važnom geološko-paleontološkom šumskom lokalitetu u srcu Slavonije.
Spas od izumiranja
Jedinstveni prisavski poplavni pašnjak Gajna svojevrsno je čudo prirode koje u doba visokog vodostaja Save pruža utočište brojnim autohtonim vrstama poput podolskog goveda, ovce cigaje, crne slavonske svinje i posavskog konja. Ovaj zaštićeni krajolik smješten je istočno od Slavonskog Broda, kod sela Oprisavci. Na njemu se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se zbog proljetno-jesenskih poplava zadržava voda. Time se obnavlja vodeni biljni i životinjski svijet bara, što tehnički pospješuje postojanje lateralnog kanala koji Gajnu presijeca u zapadnom dijelu te vodu skupljenu na Dilj gori odvodi u Savu, odnosno u bare Gajne. Gajna predstavlja jedinstven primjer u Hrvatskoj gdje je čovjek, uz “koristan” učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku, omogućio razvoj biljnog i životinjskog svijeta. Na površini od 500 hektara obitava trećina populacije zaštićenih podolskih goveda (oko 150 grla), koje je od izumiranja spasilo Brodsko ekološko društvo. Zahvaljujući prirodnoj, neisforsiranoj i zdravoj prehrani te cjelogodišnjem boravku na otvorenom, meso podolca izvrsne je kakvoće i moglo bi biti adut domaće turističke ponude.
Gajna je tipičan slavonski prisavski pašnjak na kojem u prirodnom okruženju slobodno žive primjerci starih hrvatskih autohtonih pasmina.
– U našu je zadrugu udruženo 17 proizvođača kojima smo osigurali svu mehanizaciju i infrastrukturu za ostanak na pašnjaku. Želimo da uzgoj podolskog goveda postane isplativa gospodarska djelatnost lokalnom stanovništvu – kaže Šimo Beneš, predsjednik Brodskog ekološkog društva i upravitelj Pašnjačke zadruge braniteljske zadruge Eko-Gajna.
Na Gajni živi i desetak posavskih konja, a od nedavno njezini su redovni stanovnici i slavonske svinje. One se za vrijeme poplava povlače na desetak uzdignutih dijelova terena koji u takvo vrijeme postaju otoci. Na jednom od tih uzdignuća uređena je i kuća u tradicionalnoj arhitekturi s poučnim sadržajima.
Ljeskove vode, udaljene od Slavonskog Broda dvadesetak kilometara, smještene su u općini Bukovlje, sjeverno od naselja Korduševci. Omeđuju ih tri brda, a u samoj udolini spajaju se dva potoka. U području Ljeskovih voda nalazi se osam izvora, a voda koja iz njih izvire čista je i bistra, u blizini nema nikakvih zagađivača. Umjetno jezero, s branom visokom 10 metara, okruženo je gustom šumom. Osim za kupanje, jezero se tijekom godine koristi i za ribolov, dok su travnati tereni uz jezero idealno mjesto za sportske aktivnosti. U blizini jezera nalazi se i jedan od vrhova Dilj gore zvan Čardak, a obližnje šume bogate su raznovrsnom divljači.
Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavili su rezult...
08.12.2025. u 17:30
U redakciju su nam se proteklih dana javili ogorčeni stanovnici ulice Koš...
08.12.2025. u 15:00
Na policama hrvatskih trgovačkih lanaca ovih dana može se pronaći gotovo sve osi...
08.12.2025. u 10:00
Tjedan od 8. do 14. prosinca u Brodsko-posavskoj županiji obilježi...
08.12.2025. u 07:30
Na međunarodnom plesnom turniru na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine mlada se hr...
07.12.2025. u 20:00
Dok se sezona gripe približava svojem vrhuncu, iz Brodsko-posavske županije stiž...
07.12.2025. u 16:00
Od danas vrijede nove, više cijene zdravstvenih usluga koje HZZO isplaćuj...
06.12.2025. u 19:55
U srijedu, 10. prosinca, od 9:30 do 12:30, dvorište novoizgrađene O&Scaro...
06.12.2025. u 16:00
Sveti Nikola jučer je razveselio najmlađe u Slavonskom Brodu, donoseći poklone u...
06.12.2025. u 12:00
Brodski Stupnik i okolna naselja početak prosinca dočekali su u punom blagdansko...
05.12.2025. u 17:30
Nakon godina radova, dogovora, političkih usuglašavanja i odgađanja, novi...
05.12.2025. u 15:00
Grad Slavonski Brod i ovog prosinca organizira rad mobilnih gradskih blagajni ko...
05.12.2025. u 12:30
Jučer, 4. prosinca 2025., na rijeci Savi odigrala se akcija koja j...
05.12.2025. u 10:00
SLAVONSKI BROD – Brodski Komunalac objavio je najnoviji nastavak rasporeda...
04.12.2025. u 17:30
KLAKAR – U Crkvi sv. Jakova apostola jutros je započelo dvodnevno obilježa...
04.12.2025. u 15:00
U gradu koji dobro zna što znači zajedništvo, ovog prosinca Slavon...
04.12.2025. u 12:30