Čak dvije trećine hrvatskih pušača puši ilegalni duhan

Od stotinu pušača u Hrvatskoj, njih 67 koristi ilegalni duhan, a glavni razlog su povoljnije cijene švercanog duhana, rečeno je na konferenciji "Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima - što nam donosi Schengen" u organizaciji Carinske uprave i Hrvatske udruge poslodavaca.

Voditelj istraživanja IPSOS-a o tržištu duhanskih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji Davor Tolić rekao je kako 7,5 posto stanovništva ili 237.600 ljudi kod nas puši rezani duhan. Većina je iz Slavonije, središnje Hrvatske - Korduna, Banovine i Like, većinom u dobi od 45 do 65 godina. Znatni dio odnosi se na neoporezovani, dakle ilegalni rezani duhan. "Od sto pušača u Hrvatskoj 67 koristi ilegalni duhan, a u Sloveniji samo 24", rekao je Tolić. Najviše se kupuju vrećice od pola kilograma.

Hrvatska bilježi pozitivan trend u borbi protiv nelegalne trgovine duhanskim proizvodima, no za daljnji napredak ključno je nastaviti unaprjeđivati regulatorno okružje, rečeno je na skupu. Istaknuto je i kako ulazak u Schengen predstavlja dodatan izazov u kontekstu borbe protiv nelegalnog prometa trošarinskim robama, posebno duhanskim proizvodima.

"Negativne posljedice ovih nezakonitih aktivnosti nisu samo u gubitku prihoda, odnosno financijske naravi, već je to i visok rizik za zdravlje potrošača jer najčešće takvi proizvodi nisu u skladu s propisima o označavanju ili propisima o zdravstvenoj ispravnosti", rekao je Mario Demirović, ravnatelj Carinske uprave. Naveo je kako je u 2021. Carinska uprava zaplijenila više od 18 milijuna različitih marki i vrsta cigareta, te više od 90 tona duhanskih prerađevina, a u 2022. više od 3,5 milijuna cigareta i 72 tone duhana. "U posljednjih pet godina bilježi se snažan intenzitet suzbijanja krijumčarenja cigareta, što ima za posljedicu svođenje tog oblika krijumčarenja na najniže povijesne razine od osamostaljenja", dodao je Demirović.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber pozdravila je sve bolje rezultate u borbi s nelegalnom trgovinom duhanskim proizvodima.

“U HUP-u vidimo izražene pozitivne efekte ulaska u Schengen, no isto tako moramo biti svjesni da će to pred državne institucije postaviti dodatan izazov u kontroli nelegalnih tokova. Visoka razina ilegalnih duhanskih proizvoda nije problem samo za industriju i trgovce, već sa sobom nosi značajne ekonomske i društvene implikacije. Kao članica Schengena moramo biti jako aktivni u procesu donošenja novih regulativa poput Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda. Naime, bilo kakvo naglo značajnije podizanje minimalnih trošarina na te proizvode može ozbiljno utjecati na povećanje nelegalne trgovine jer graničimo s državama koje imaju znatno niže cijene duhanskih proizvoda”, rekla je Weber.
 

Tolić je kazao i kako je znatna razlika u cijeni oporezovanog u odnosu na ilegalni duhan: gram legalnoga stoji oko 1,5 kuna, a ilegalnog 20 lipa. Većina ispitanika u Hrvatskoj ilegalni rezani duhan kupuje preko znanaca, njih 40 posto, 30 posto kupuje na tržnicama, desetak posto u BiH te u ostalim zemljama. Ljudi kupuju ilegalni rezani duhan ponajprije zbog cijene, to je kao razlog navelo 92 posto ispitanika. Zbog okusa ga kupuje 23 posto, a 20 posto zbog dijeljenja s članovima obitelji.

Čak 46 posto anketiranih promijenilo bi navike i počelo kupovati legalni duhan da se snize cijene. S druge strane, 31 posto ispitanih odgovorilo je kako ih ništa ne bi nagnalo da prestanu kupovati ilegalni duhan, iako se radi o proizvodima slabije kakvoće. “Kad prikažemo ove rezultate na ukupnoj količini, 75 posto ukupne količine rezanog duhana u Hrvatskoj praktički otpada na neoporezovani dio, radi se o nekih 850 do 900 tona, a s druge strane oporezovani dio je zanemariv - 25 posto ili oko 280 tona”, rekao je Tolić.

izvor: Glas Slavonije