Od 29. svibnja živimo na dug

Dan je ekološkog duga. Odnosno, čovječanstvo je do danas potrošilo sve prirodne resurse koje Zemlja može ponuditi i obnoviti u jednoj godini. U ekološki dug čovječanstvo je ove godine ušlo najranije od kada se obavljaju mjerenja. Što se Hrvatske tiče, ona je u ekološkom dugu od 29. svibnja što znači da u godini trošimo prirodne resurse više od dvaju planeta.

To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti, istaknuli su u utorak iz WWF Adrije, jedne od najvećih i najuglednijih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.

Posljedice su, upozoravaju, ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network, međunarodna neprofitna mreža koja okuplja znanstvenike i stručnjake iz 70 svjetskih neprofitnih organizacija svake godine izračunava Dan ekološkog duga.

Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan, u zemlje našeg okruženja zakoračio je ranije, u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga.

Živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama

To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama, navode iz WWF Adrije.

- U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu, upozorava Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Navodi kako se trend u posljednjih pet godina blago smiruje, no da je teško reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom.

Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39 na 75 posto, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 postotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa.

- To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije, zaključuje Boić Petrač.

izvor: hrt.hr