Hoće li nakon novih najava napokon proraditi i GP Gradiška?

Iz „Autocesta Federacije BiH“ ovih dana stižu optimističnije najave. Prema njihovim tvrdnjama, sjeverni dio koridora Vc – onaj koji je ključan upravo za putnike koji dolaze iz Hrvatske preko Gradiške i Doboja – trebao bi biti u cijelosti dovršen do kraja 2026. godine.

Ako se ta najava ovaj put pokaže točnom, put prema Sarajevu iz zapadnog dijela Hrvatske konačno bi mogao dobiti jasne konture. Autocesta bi se u kontinuitetu protezala od Svilaja na Savi, preko Doboja, sve do Bradine, mjesta na pola puta između Konjica i Sarajeva. Za putnike koji u Bosnu i Hercegovinu ulaze upravo preko Gradiške, to bi značilo gotovo neprekinutu vožnju autocestom do glavnog grada.

Koridor Vc projektiran je u ukupnoj dužini od 337 kilometara, no radovi koji su započeli još 2001. godine danas djeluju kao kronika sporosti. U gotovo četvrt stoljeća izgrađeno je tek oko 140 kilometara autoceste. Taj podatak sam po sebi govori više od bilo koje političke izjave – o neusklađenim planovima, promjenama vlasti i projektima koji su redovito zapinjali na terenu, u proračunima ili u institucijama.

Sjeverni dio trase, koji je sada u fokusu, trebao bi biti dovršen etapno. Već tijekom ove godine planiran je završetak tri dionice između Sarajeva i Doboja, koje su trenutačno u izgradnji. Time bi se otvorio puni potencijal već postojeće autoceste Gradiška – Doboj, čime bi se prometni pravac iz Zagreba prema Sarajevu prvi put doista oslonio na autocestu, a ne na kombinaciju brzih cesta, magistrala i privremenih rješenja.

No, koridor Vc nije samo građevinski projekt. Godinama ga prate kašnjenja, višestruka povećanja ugovorenih cijena i sumnje na pogodovanja, zbog čega se aktualna uprava „Autocesta Federacije BiH“ nalazi pod istragom Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Upravo zato nove najave o rokovima građani i prijevoznici dočekuju s oprezom, svjesni da su slična obećanja slušali i ranije.

Dok se sjeverni dio autoceste napokon nazire, južni krak koridora, osobito onaj koji vodi prema Mostaru i Pločama, ostaje dugoročna priča. Ključni infrastrukturni izazov predstavlja tunel Prenj, dug nešto više od deset kilometara, koji bi znatno skratio put između Sarajeva i Mostara. Optimalno vrijeme gradnje procjenjuje se na šest godina, no radovi još nisu započeli, što dovršetak cijelog koridora gura u neizvjesnu budućnost.

U toj široj slici, Gradiška ostaje jedna od najvažnijih ulaznih točaka u Bosnu i Hercegovinu. Kao podsjetnik na to koliko su infrastruktura i administracija često u raskoraku, ostaje i epizoda iz prosinca 2025. godine, kada je novi granični prijelaz u Gradiški formalno otvoren, ali je odmah i zatvoren za građane zbog neriješenih pravnih i organizacijskih pitanja. Iako sporedna u odnosu na samu autocestu, ta situacija jasno pokazuje da asfalt sam po sebi ne znači mnogo bez funkcionalnih odluka institucija.

Za Gradišku, ali i za sve koji prema Sarajevu putuju iz Hrvatske, završetak sjevernog dijela koridora Vc ne bi bio samo prometno olakšanje. Bio bi to znak da projekt koji se gradi gotovo četvrt stoljeća napokon prelazi iz faze obećanja u stvarnost.