Kratka povijest života na dva kotača

Bajkersku subkulturu teško je secirati i objasniti u jednom kraćem novinskom članku, kamoli u nekliko pasusa. No ipak, ususret 13. Megabikers susretu u Slavonskom Brodu nije zgoreg prisjetiti se povijesti razvoja bikerske supkulture koja je i u našem gradu našla vrlo plodno tlo o čemu svjedoči veliki broj motociklista i klubova u koje se oni udružuju.

Bajkerska supkultura razvila se nakon 2. svjetskog rata na području SAD-a, što se objašnjava velikim brojem ratnih veterana koji su puške i tenkove zamijenili motociklima. Kako i biva nakon svih ratova, mnogi mladi ljudi koji iz konstantnog adrenalina ratovanja i hijerarhijske stege teško se snalaze u mirnodopskim situacijama prepušteni sami sebi. Stoga je motocikl kasnih 40-ih i ranih 50-ih bio očit izbor mnogih mladića koji su se vratili iz Europe i s Dalekog Istoka, a njihovo udruživanje u klubove u kojima vlada militaristička hijerarhija i vojnički osjećaj za odanost svojevrsni je nastavak vojnog života u civilnom životu. Takav stil života donosio je kod veterana i česte okršaje sa zakonom, pogotovo ako se promatra specifična američka kultura i razvoj modernog kauboja koji je s konja zajašio Indiana ili Harleya. Najpoznatija organizacija na rubu zakona svima je poznati sada globalni MC Hell's Angel o kojima se su napisane stotine knjiga, a najpoznatija knjiga i obavezna literatura ne samo bajkera nego svakog koga interesira moderna kultura svakako je: „Hell's Angels: Neobična i zastrašujuća saga“ Huntera S. Thompsona. Hunter S. Thompson utemeljitelj je tzv. gonzo novinarstva, a većini ljudi je poznat kao autor kultne knjige „Strah i prijezir u Las Vegasu“ po kojoj je snimljen i istoimeni film 1998. s Johnnyjem Deppom u glavnoj ulozi. Knjiga Hell's Angels napisana je prije Thompsonove „gonzo“ faze, a objavljena je 1966. Godine nakon što je Thomson s Hell's Angelsima proveo godinu dana kao dio „bande“. Knjiga predstavlja biser zlatnog američkog istraživačkog novinarstva i možda je najbolji uvid u život jedne motociklističke bande 60-ih godina prošlog stoljeća.

No prije Huntera S. Thompsona, bajkeri su dobili slavu kultnim filmom „Buntovnik bez razloga“ iz 1955. s James Deanom u glavnoj ulozi, a Jim Stark – buntovnik bez razloga – postao je anti-junak i uzor generacijama nakon filma. Uz „Buntovnika“ u američkoj filmografiji se rodio žanr filma-ceste, suvremene Odiseje anti-junaka koji se ne vraća kući nego se u donkihotovskoj borbi sa sustavom pokušava snaći u svijetu. Kao obaveznu literaturu svakako treba izdvojiti film „Divljak“ s Marlonom Brandom a koji je izašao dvije godine prije „Buntovnika“, a legendarni film „Goli u sedlu“ mnoge je ponukao da simbolički razbiju sat i zajaše motocikl.

Bajkerska kultura je godinama rasla i razvijala se – od motociklističkih bandi preko sredovječnih visokoobrazovanih muškaraca svi su sjedali goli u sedlo. Mijenjali su se i motori – 70-ih godina pojavili su se jeftini japanski sportski motori tako da je bajkerska supkultura dobila razne grane, od choperista, preko tourera do vozača sportskih motocikala.
Možda stoga i ne čudi što su se motoristi u Slavonskom Brodu našli plodno tlo: poslijeratne depresije, truli sistemi i prekrasni krajolici s vjetrom u kosi iznjedrili su mnoštvo motorista, klubova i jedan od najvećih motociklističkih skupova u regiji. Već danas je grad pun motorista, i choperista i sportaka, i tourera i krosa kao oda jednom stilu života koji je vapaj za iskonskom slobodom i putovanjem, jer – ploviti se mora.