VEHID IBRAKOVIĆ Nastavnik-vrtlar i učenici u misiji očuvanja tradicijskog seoskog vrta

 „Sretan učitelj + sretni učenici = sretni ljudi“, moto je nastavnika-vrtlara, predavača poljoprivrednih predmeta u Srednjoj školi M. A. Reljkovića u Slavonskom Brodu. Uvijek vedar i nasmiješen, susret s njim ulijeva nadu da još uvijek ima entuzijasta koje nije pojeo sustav, koji na mlade naraštaje prenosi ne samo znanje nego i optimističan pristup struci.

Na pitanje kako postati sretan, za čime žudi svako živo biće, nastavnik Ibraković poručuje da ključ leži u vrtlarenju: „Od zdravog vrta do zdravog čovjeka vodi direktan put koji nije uvijek ugodan, ali je pouzdan. Za biovrtlarenje potrebno je samo malo hrabrosti, otvoreno srce i oči koje nisu zamućene predrasudama.“

Učenje se ne zasniva na prisili nego na znatiželji

Vrtlarenje je za ovog iznimnog nastavnika mnogo više od poziva. On u ekološkom vrtu vidi transcedentalno iskustvo, put koji kroz rad vodi do trajnog osjećaja sreće i fizičkog i psihičkog zdravlja, iskustvo koje svatko mora svojevoljno okusiti na vlastitoj koži. Svemu tome poučava i svoje učenike u velikoj učionici na otvorenom – školskom vrtu. „Samo znatiželja vodi znanju. Cjelovito ekološko, povezano razmišljanje i učenje ne zasniva se na prisili. Ono stvara živo primijenjeno znanje i osposobljenost za dostojanstven život“, ističe nastavnik.

Da je svaki vrt kreacija uvjerit će se svatko tko kroči u školski vrt Srednje škole M. A. Reljkovića. Impresivan vrt sastoji se od perivoja na kojemu bi pozavidjele neke kurije. S jedne strane dugačke cvjetne gredice, drveće, drvene umjetničke skulpture i maleni bazenčić s mostom, s druge staklenici, mirisni začinski tradicijski vrt, voće i povrće. I o svemu tome skrbe se upravo učenici uz pomoć svojih nastavnika.

Ekološko-vrtlarska skupina – očuvanje i razvoj biološke raznolikosti

Profesor Ibraković više od deset godina vodi Ekološko-vrtlarsku skupinu (EkV) kojoj je osnovna zadaća očuvanje i razvoj biološke raznolikosti. Učenici kroz rad u EkV skupini rade na sakupljanju, razmjeni i čuvanju starog sjemena kako bi vratili sjećanje na značajke tradicijskog vrta.

Vrtovi naših baki i prabaki bili su prepuni različitih sorti voća i povrća. Rajčice, tikvice, patlidžani svih boja i oblika, tradicionalne ograde, upotreba isključivo prirodnih materijala… Sve su to odlike tradicionalnog, ali i modernog ekološkog vrta.

Stoljetno podcjenjivanje seljačkog rada i bespoštedna tržišna utakmica doveli su do toga da mala obiteljska gospodarstva masovno propadaju dok je naše tržište preplavljeno hranom iz uvoza. Zabrinutost za prehrambeni suverenitet kao naše pravo na zdravu i lokalnu prehranu i proizvodnju bez ugrožavanja ljudi ili okoliša nikad nije bila veća, kao i strah od korporacija koje postupno preuzimaju kontrolu nad osnovnim resursima i našim životima.

Djeci valja omogućiti da steknu svijest o povezanosti s prirodom

„Mi imamo vrtove, ali u njima više nema tradicijskih sorti voćaka, povrća i ukrasnog cvijeća. Tradicijski vrtovi u Slavoniji su u potpunosti nestali“, kaže nam nastavnik. Cilj je obnoviti, vratiti i sačuvati tradicijski seoski vrt edukacijom mladih naraštaja. „Pri osmišljavanju aktivnosti koje će se odvijati u našem vrtu, razmišljali smo, možda je za mnoge odrasle kasno, ali djeci valja omogućiti da steknu svijest o povezanosti s prirodom, svijetom i mjestom u kojem žive“, kazao nam je nastavnik Ibraković.

S jedne strane teška ekonomska situacija u zemlji, nezaposlenost, neobradiva slavonska polja, a s druge strane nerijetko zastarjeli nastavni sadržaji ne daju smesti nastavnika Ibrakovića u svom naumu. „Ja i učitelj u meni pokušavamo samo slijediti nekakvu duhovnu tradiciju čiji se korijeni nalaze u dalekoj prošlosti, daleko od svih izazova sadašnjosti. No valja imati na umu da osviješteni novi turist traži gospodarstva na kojem će mu biti servirana hrana od organsko-biološki proizvedenih namirnica“, kaže Ibraković.

Razvoj lokalne ekonomije svima donosi dobrobit

Ibraković vjeruje u ruralni održivi razvoj koji se mora temeljiti na čvrstoj vezi s tradicijom i svim njezinim elementima. Time bi se u dogledno vrijeme otvorila nova radna mjesta, čime bi se značajno povećale šanse mladih i obrazovanih ljudi za ostanak na tim područjima.

Nastavnik-vrtlar ističe važnost povezivanja svakodnevnih navika sa zdravljem, lokalnom ekonomijom i lokalnom zajednicom u kojoj vladaju povjerenje i suradnja. „Očajavanju nema mjesta! Tu smo da podupremo jedni druge, da usmjerimo kupovnu moć u poticanje i razvoj lokalne ekonomije na dobrobit svih nas, da vratimo dostojanstvo selu i obnovimo raskinute veze, fine niti naših lokalnih zajednica“, kaže Ibraković.

Izvor: Klinfo.hr