Gospodarstvo

Ratari bi dobili vlastiti silos i čekali bolju cijenu pšenice. Jedan se predlaže i u našoj županiji

Autor: 035portal Datum objave: 07.10.2026. u 10:00

Brodsko-posavska županija mogla bi dobiti veliki proizvođački centar sa silosom kapaciteta čak 50.000 tona pšenice. Dio je to ambicioznog plana Hrvatske poljoprivredne komore kojim bi se u svakoj od pet slavonskih županija izgradio po jedan takav centar, a hrvatski ratari konačno dobili veću pregovaračku i tržišnu snagu.

Zasad je riječ o prijedlogu, odnosno radnoj verziji dokumenta „Vizija hrvatske poljoprivrede – pšenica kao prvi veliki primjer“, koji su predstavili Hrvatska poljoprivredna komora i njezin Odbor za ratarstvo.

Ako bi plan zaživio, veliki proizvođački centri gradili bi se u Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Svaki bi raspolagao silosima kapaciteta 50.000 tona, odnosno Slavonija bi zajedno dobila 250.000 tona novog skladišnog prostora.

Za Brodsko-posavsku županiju to bi značilo vlastiti veliki centar na području na kojem je ratarstvo jedna od ključnih poljoprivrednih djelatnosti.

Silos vrijedan do osam milijuna eura

Ideja nije samo izgraditi još nekoliko skladišta. HPK želi okupiti ratare u proizvođačke organizacije s najmanje 4.000 hektara proizvodnje, preko kojih bi zajednički nabavljali repromaterijal, smanjivali ulazne troškove, skladištili svoju robu i zajednički nastupali na tržištu.

Silosi bi pritom bili u vlasništvu samih proizvođačkih organizacija.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić procjenjuje da bi izgradnja jednog silosa kapaciteta 50.000 tona stajala između šest i osam milijuna eura.

– Financiralo bi se 65 posto europskim novcem i ostalo bi bila vlastita sredstva za ljude koji se udruže. Važno je naglasiti da u proizvođačkoj organizaciji jedan član nosi jedan glas, i netko s pet ili 50 hektara je isto suvlasnik kao onaj s 500 hektara – poručio je Mihelić.

U predloženom modelu predviđa se i financiranje preko skladišnice do devet mjeseci te sufinanciranje dijela kamata kroz de minimis potpore. Taj dio tek treba razraditi s financijskim institucijama i nadležnim tijelima te uskladiti s pravilima o državnim potporama.

Za ratare bi ključna promjena bila mogućnost da ne moraju prodavati pšenicu neposredno nakon žetve, kada je ponuda najveća, nego da je skladište i zajednički nastupaju prema kupcima.

Nije dovoljno samo sagraditi silos

Na predstavljanju inicijative upozoreno je, međutim, da sama gradnja velikih skladišta neće riješiti probleme hrvatske poljoprivrede.

Posebna savjetnica ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tajana Radić smatra da regionalne centre treba pažljivo planirati te uz skladištenje razvijati i preradbene kapacitete.

– Nama je glavni cilj sagledati koje su mogućnosti da se radi dodatno na preradbenim proizvodima, a isto tako i da se oni okupe u proizvođačke organizacije. Mislimo da je ta inicijativa okupljanja proizvođača oko proizvođačkih organizacija jako važna i da toga treba biti sve više, i u svim sektorima, ne samo u ratarstvu – kazala je Radić.

Na isti problem upozorava i neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić. Velik broj malih proizvođača i rascjepkana ponuda, smatra, ozbiljno ograničavaju mogućnost hrvatskih poljoprivrednika da snažnije nastupe na tržištu.

– To ćemo morati kad-tad provesti, i trebalo bi što prije. Ideja HPK-a treba jako puno razrade, treba dodatnih izračuna, vidjeti točno što je isplativo, ali put k udruživanju, prodaji zajedničkog poljoprivrednog proizvoda i nabavi inputa ekonomski je sigurno opravdan – poručila je.

Cilj bi, dodaje, trebao biti da Hrvatska prestane biti samo proizvođač i izvoznik sirovina te na tržište počne stavljati više proizvoda veće dodane vrijednosti.

Klimatske promjene već mijenjaju slavonska polja

Dok se razmišlja o novom modelu organizacije ratarstva, proizvođače čeka još jedan ozbiljan problem – klimatske promjene.

Romeo Jukić iz Hrvatske agronomske komore upozorio je da bi se na istoku Hrvatske u budućnosti mogle znatno smanjiti površine pod sojom, šećernom repom i kukuruzom.

– Situacija će zbog klimatskih promjena biti još teža. Tri kulture u istočnim dijelovima Hrvatske više se neće sijati. Predviđa se smanjivanje velikih dijelova površina pod sojom, smanjenje dijelova površina pod šećernom repom i ono što se vidi posljednje tri godine, imamo veliki problem s kukuruzom. Bit će, nažalost, i smanjenje površina pod kukuruzom – upozorio je Jukić.

Od slavonskih silosa do Bliskog istoka

Plan HPK-a ide i korak dalje. Radni dokument predviđa mogućnost da država zakupi do 20 posto skladišnih kapaciteta za robne rezerve, ali i izradu izvozne strategije kojom bi hrvatski proizvođači zajednički pokušali snažnije izaći na tržišta Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Za Brodsko-posavsku županiju najzanimljiviji dio cijele priče ipak ostaje mogućnost gradnje jednog od pet velikih slavonskih centara.

Gdje bi se centar u Brodsko-posavskoj županiji gradio, tko bi konkretno okupio proizvođače i kada bi projekt mogao krenuti u realizaciju, zasad nije navedeno. Ideja je tek u fazi razrade i pred njom su financijski izračuni, dogovori s državom i financijskim institucijama te, možda i najteži dio, okupljanje dovoljnog broja ratara.

Ako u tome uspiju, međutim, slavonski proizvođači više ne bi morali nastupati kao stotine pojedinačnih gospodarstava koja nakon žetve svatko za sebe traže kupca. Upravo bi jedan takav centar mogao biti izgrađen i u Brodsko-posavskoj županiji.

Foto: AI/ ilustracija