Treba li nedjelja biti neradna?

Okrugli stol „(Ne)radna nedjelja – slobodan dan i prihvatljivi modeli rada nedjeljom“, održan je u petak, 30. lipnja, u Zagrebu u organizaciji međunarodne organizacije CitizenGO u suradnji s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu, Marijanom Petir.

U raspravi u Europskom domu sudjelovali su hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, Ana Marija Marković, predstavnica CitizenGO-a, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine HOK-a, Luka Mlinarić, predstavnik udruge „U ime obitelji“ te Marija Subota, predsjednica Udruženja trgovaca Zagreb.

Ana Marija Marković iz CitizenGO-a istaknula je kako je peticiju “Glas za neradnu (ili pošteno plaćenu) nedjelju” do sad potpisalo više od 28.450 građana. O peticiji su obavijestili i saborske zastupnike, te zatražili hitne promjene Zakona u korist zaštite i dostojanstva radnika. Najavila je kako će peticiju predati i ministru rada i ministrici demografije.

Marijana Petir je naglasila kako polovica država članica EU ima reguliran ili zabranjen rad nedjeljom, a o ostale su to prepustile slobodnom tržištu i volji poslodavaca. Rad nedjeljom zabranjuju Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Grčka, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Iako su neke od tih zemalja u stalnoj turističkoj ekspanziji, reguliranje rada nedjeljom nije im naštetilo. Dodala je kako je u drugim zemljama EU rad nedjeljom plaćen te se zakon poštuje, dok se rad u Hrvatskoj plaća minimalno u odnosu na ostale radne dane.

Navela je i rezultate istraživanja koje je provela s agencijom MediaNet, koji su pokazali da 90% hrvatskih građana smatra kako bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama. „Podaci Porezne uprave su u 2015. zabilježili kako je promet najveći petkom, i to 50% veći nego promet nedjeljom. Prema tome, tvrdnja kako je promet nedjeljom najveći nije točna“, rekla je Petir.

Ona se osvrnula i na ravnotežu između privatnog i poslovnog kazavši kako je zbog rada nedjeljom, čak 80% ljudi u Europi nezadovoljno tom ravnotežom, odnosno smatraju da ne mogu uskladiti posao i obitelj. Na razini Europe djeluje Europski savez za nedjelju, mreža koju čine udruge u zemljama članicama Europske unije posvećene borbi za slobodnu nedjelju čija je članica i Petir, a njezin je cilj svim građanima Europske unije omogućiti da mogu imati slobodan dan u tjednu koji bi trebao biti nedjelja.
Petir je rekla kako je Europska zaklada za poboljšavanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) 2015. godine provela šesto Europsko istraživanje radnih uvjeta (prvo je bilo 1991.) obuhvativši tako 44 tisuće radnika u 35 zemalja (28 država članica, pet zemalja kandidatkinja, Norveškoj i Švicarskoj).

Pojasnila je kako takva istraživanja pružaju detaljne informacije o širokom rasponu problema, uključujući izloženost fizičkim i psihosocijalnim rizicima, kakva je organizacija rada, ali i ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Ono je pokazalo kako 23% radnika nekoliko puta mjesečno radi u svoje slobodno vrijeme kako bi ispunili radne zahtjeve, dok jedna trećina radnika u EU radi uz kratke rokove i velikom brzinom čemu su najviše izloženi radnici u zdravstvenom sektoru te radnici u trgovinama koji se najviše susreću s ljutitim kupcima.

„Eurofound je u rujnu 2016. započeo i četvrto Europsko istraživanje o kvaliteti života koje će obuhvatiti 36 tisuća građana u svih 28 država članica EU-a i pet država kandidatkinja za članstvo, a rezultati se očekuju u rujnu ove godine. Prethodna su pak njihova istraživanja pokazala da je od početka gospodarske krize ljudima sve teže spajati kraj s krajem, no i dalje najviše zadovoljstva pronalaze u obiteljskom životu i odnosu s drugim osobama“, naglasila je Petir.

Predsjednik Ceha trgovaca HOK-a, Mladen Malta, rekao je kako je o ovoj temi potrebno razgovarati i s Ministarstvom turizma, jer je turizam važna gospodarska grana Hrvatske. Ključnim problemom smatra nepoštivanje trenutnog Zakona o radu, te nekontroliranje poštivanja prava radnika od strane državnih institucija. Ivan Šantić, član Ceha trgovaca, istaknuo je razliku između malih obrtnika i velikih trgovačkih lanaca, koji obrtnike guše nelojalnom konkurencijom, te napomenuo kako su veliki trgovački lanci jednostavno preuzeli lošu praksu rada nedjeljom koja je postojala u Hrvatskoj kad su počeli poslovati u Hrvatskoj.

Luka Mlinarić iznio je podatak prema kojemu u trgovinama u Hrvatskoj radi oko 180.000 radnika, najvećim dijelom žena, napomenuvši kako je udruga “U ime obitelji” u ožujku Hrvatskom saboru uputila prijedlog za izmjene Zakona o radu. Tim izmjenama radnicima u trgovinama omogućilo bi se da odluče žele li raditi nedjeljom, te ako to odaberu, primaju najmanje 50 posto veću naknadu od standardne satnice.

Marija Subota, predsjednica trgovaca Zagreb istaknula je kako je 98% trgovaca protiv rada nedjeljom, a s njom se složila i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, napomenuvši kako je i veliki dio poslodavaca protiv rada nedjeljom, ali traže točna pravila i jasno utvrđene iznimke . Štulić se osvrnula na prijedlog udruge „U ime obitelji“, kojim bi radnik sam odlučivao o tome hoće li raditi nedjeljom, te zaključila kako je to trenutno nemoguće provesti jer radnik ne pregovara o uvjetima rada već pristaje na uvjete koje mu poslodavac nudi: “Nedjelja treba biti dan oslobođen od rada za trgovce, a o iznimkama treba detaljno razgovarati.“ Napomenula je i kako i turističke zemlje kao što su Austrija i Švicarska ne rade nedjeljom.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je kako je potrebno regulirati Zakon o trgovini, a o iznimkama razgovarati i strogo ih urediti: “Ako želimo biti turistička zemlja, to ne znači da trebamo biti trgovinska turistička zemlja”, rekao je Sever.

Izvor: službena stranica EPP-a