Inflacija progutala Slavonce – prag siromaštva veći za 200 eura

SLAVONSKI BROD – Najnoviji podaci Eurostata još su jednom ogolili stvarnost u kojoj živi velik dio Slavonije i šire Panonske Hrvatske. Dok europski prosjek rizika od siromaštva iznosi 21 posto, u ovom dijelu Hrvatske ta brojka skače na zabrinjavajućih 31 posto. Drugim riječima, gotovo svaka treća osoba u Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i ostalim županijama Panonske regije – živi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti.

Život ispod crte

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je ukupno 810 tisuća ljudi u riziku od siromaštva, odnosno 21,7 posto stanovništva. Prag rizika za jednočlano kućanstvo lani je iznosio 617 eura mjesečno, dok je za četveročlano kućanstvo s dvoje djece taj iznos oko 1300 eura. Prije samo tri godine prag je bio 403 eura – što znači da je inflacija u svega nekoliko godina podigla granicu siromaštva za čak 53 posto.

U Brodsko-posavskoj županiji, koja pripada Panonskoj Hrvatskoj, život s manje od 617 eura mjesečno nije iznimka nego svakodnevica tisuća građana. Nezaposlenost, niske plaće, skroman gospodarski rast i rast cijena osnovnih životnih namirnica doveli su do toga da mnoge obitelji više ne uspijevaju pokriti osnovne troškove.

Brodsko-posavska županija među najugroženijima

Prema “Karti siromaštva” Svjetske banke, izrađenoj uz pomoć Državnog zavoda za statistiku, Brodsko-posavska županija spada među najugroženije dijelove Hrvatske. Prosječna stopa rizika od siromaštva (AROP) na razini županije prelazi 30 posto, no pojedine općine bilježe znatno nepovoljnije pokazatelje.

Najveći udio stanovnika u riziku od siromaštva ima Stara Gradiška – čak 58 posto, slijede Dragalić (46,7 posto), Okučani (44,8 posto) i Gornji Bogićevci (43,9 posto) – sve redom općine smještene na zapadnom rubu županije, uz granicu sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom. Upravo taj zapadni pojas, između Nove Gradiške i državne granice, čini najugroženije područje Brodsko-posavske županije.

Dodatno, visoke stope rizika bilježe i Podcrkavlje (45,6 posto) te Slavonski Šamac (44,9 posto), koji se nalaze u središnjem, odnosno istočnom dijelu županije, čime je potvrđeno da problem siromaštva nije lokaliziran samo na zapad, već je raširen duž cijelog područja – od zapadne granice do Posavine.

Usporedno s tim, grad Nova Gradiška bilježi 32 posto stanovnika u riziku od siromaštva, dok je u Slavonskom Brodu taj udio nešto manji – 28,8 posto. Ipak, čak i u najvećem gradu županije svaka treća obitelj živi na granici materijalne nesigurnosti, što jasno pokazuje da siromaštvo nije ograničeno samo na ruralna područja.

Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Oriovac, s najmanjim udjelom siromašnih u županiji – 17,9 posto. Ta razlika od gotovo 40 postotnih bodova između najugroženijih i najmanje ugroženih općina svjedoči o snažnim unutarnjim nejednakostima i ovisnosti lokalnog stanovništva o dostupnosti radnih mjesta, infrastrukture i socijalnih usluga.

Inflacija pojela Slavoniju

U samo tri godine prag siromaštva narastao je za više od 200 eura, a cijene hrane i režija oborile su rekorde. Ono što je nekada bio „prosječan život“, danas je borba za golo preživljavanje. Cijene kruha, mesa i mlijeka u Brodsko-posavskoj županiji rasle su dvostruko brže od plaća, dok je trošak energenata dodatno pogoršao stanje kućnih proračuna.

Stručnjaci upozoravaju da je inflacija najveći pojedinačni uzrok rasta siromaštva u Hrvatskoj. Iako državne potpore i jednokratne pomoći donekle ublažavaju posljedice, one ne rješavaju uzroke – sustavni pad proizvodnje, depopulaciju i nedostatak radnih mjesta s dostojnim primanjima.

Zagreb se nosi, Slavonija tone

Dok su metropola i obalni gradovi, unatoč rastu cijena, uspjele donekle zadržati stabilnost, Slavonija je ponovno najviše osjetila krizu. Grad Zagreb danas ima najmanji udio siromašnih – svega 11,1 posto, dok su u Panonskoj Hrvatskoj brojke gotovo trostruko veće.

Najveći rast rizika od siromaštva bilježi se i u Jadranskoj Hrvatskoj, no razlike su i dalje ogromne: ondje je u riziku 22,9 posto stanovništva, dok je u Brodsko-posavskoj i okolnim županijama taj udio iznad 30 posto.

Porazan, ali predvidljiv trend

Podaci Eurostata i Svjetske banke potvrđuju ono što građani već godinama osjećaju: životni standard u Panonskoj Hrvatskoj sustavno pada. Od nekadašnje industrijske regije, Slavonija je postala prostor iz kojeg ljudi odlaze, a oni koji ostaju – preživljavaju.

Trendovi su porazni, ali nimalo iznenađujući. Kada država dopušta da cijeli istok zemlje postane sinonim za siromaštvo, teško je govoriti o ravnomjernom razvoju i jednakim prilikama. U zemlji koja se hvali europskim fondovima, Brodsko-posavska županija i dalje čeka svoj stvarni plan oporavka – ne na papiru, nego u stvarnim ulaganjima, radnim mjestima i dostojanstvenom životu svojih stanovnika.