3,5 milijuna eura u Osijeku – u Brodu ni parcela za POS!

Dok Osijek konkretno gradi i najavljuje nastavak društveno poticane stanogradnje (POS), u Slavonskom Brodu o novim POS stanovima nema ni projekata ni službenih najava. U trenutku kada pitanje priuštivog stanovanja postaje jedno od ključnih demografskih i socijalnih izazova, razlika između ova dva slavonska grada sve je očitija.

Osijek: jasna odluka i financijska konstrukcija

U Osijeku je u tijeku izgradnja 206 stanova kroz suradnju s APN-om, a ministar prostornog uređenja Branko Bačić potvrdio je nastavak projekata. Grad Osijek osigurao je 3,5 milijuna eura te preuzeo financiranje komunalne infrastrukture i priključaka.

Gradonačelnik Ivan Radić u saborskoj je raspravi govorio o “stambenom jazu” od oko 2000 stanova – razlici između ponude i potražnje za priuštivim stanovanjem. Osijek u vlasništvu ima 707 gradskih stanova koji se iznajmljuju po cijenama povoljnijim od tržišnih, a paralelno izrađuje i lokalni akcijski plan u suradnji s Europskom investicijskom bankom.

Model je jasan: grad osigurava građevinsko zemljište i infrastrukturu, država kroz APN provodi izgradnju, a rezultat su stanovi dostupniji mladim obiteljima i građanima s nižim i srednjim primanjima.

Slavonski Brod: dva desetljeća bez POS-a

U Slavonskom Brodu posljednji POS stanovi izgrađeni su 2002. godine. U protekla dva desetljeća nije pokrenut novi ciklus društveno poticane stanogradnje.

No, bez aktivne uloge grada nema ni POS projekta. Grad mora osigurati prostor i građevinsko zemljište, riješiti imovinsko-pravne odnose, omogućiti komunalnu infrastrukturu te projekt osloboditi komunalnog doprinosa. Tek tada država i APN mogu ući u realizaciju.

Za sada, takva odluka u Slavonskom Brodu nije javno predstavljena.

U međuvremenu, cijene kvadrata rastu, a tržište mladim obiteljima nudi sve manje priuštivih opcija. Novi Zakon o priuštivom stanovanju definira da trošak stanovanja ne bi smio prelaziti 30 posto neto prihoda kućanstva, no bez lokalne inicijative zakon ostaje samo normativni okvir.

Oporbeni glasovi – rijetki, ali jasni

O ovoj temi u kontinuitetu progovara gradska vijećnica Slavica Lemaić, koja je još prošle godine iznijela podatke koji jasno ilustriraju razmjere problema.

– U proteklih 20 godina u Slavonskom Brodu su izgrađena samo 44 stana za mlade obitelji. To znači da su prosječno godišnje izgrađena mizerna 2,2 stana – upozorila je.

Usporedila je Brod s drugim gradovima:

– U isto vrijeme u Varaždinu je izgrađeno preko 500 novih stanova po POS modelu financiranom iz Državnog proračuna RH. U našem gradu POS stanovi zadnji put su izgrađeni 2002. godine.

Dotaknula se i političke dimenzije POS modela:

– Problem s POS stanovima je što gradska vlast nema nikakav utjecaj na izbor projektanata i izvođača radova, a nekim gradonačelnicima to nikako ne odgovara.

Prema njezinim riječima, pogrešna stambena politika jedan je od uzroka iseljavanja mladih iz grada.

Pitanje transparentnosti

I dok Lemaić u fokus stavlja pitanje izbora projektanata i izvođača radova čime aludira na potencijalno nezakonite radnje, na upravljanje gradskim stanovima osvrnuo se u okviru svoje prošlogodišnje predizborne kampanje i Tomislav Tekić (HDZ), kritizirajući sami sustav dodjele.

– Gradski stanovi su postali nagrada za podobne. Ako imate člansku iskaznicu, dobit ćete ključ. Ako ste majka s troje djece – nećete. To nije socijalna politika. To je zloupotreba sustava. Ako budem gradonačelnik, prvi potez mi je objava svih ugovora, tko živi gdje, pod kojim uvjetima. Neka javnost zna.

Njegova izjava otvorila je pitanje transparentnosti, kriterija dodjele i upravljanja gradskim stambenim fondom.

Zakon postoji. Ali bez lokalne odluke – nema stanova.

Novi Zakon o priuštivom stanovanju definira da trošak stanovanja ne bi smio prelaziti 30 posto neto prihoda kućanstva. Model postoji. Državni okvir postoji. APN provodi projekte u drugim gradovima.

No bez odluke da se osigura zemljište, komunalne olakšice i infrastruktura – novih POS stanova u Slavonskom Brodu neće biti.

U trenutku kada cijene kvadrata rastu, a mlade obitelji sve teže dolaze do vlastitog doma, pitanje stanogradnje više nije urbanističko pitanje. Ono je demografsko.

Osijek je odlučio djelovati.

Hoće li i Brod – ostaje otvoreno pitanje.