Brodsko-posavska županija do kraja jeseni bez minsko sumnjivih površina

 Povodom 4. travnja, Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i Mjeseca zaštite od mina glasnogovornik Hrvatskog centra za razminiranje Mladen Crnković dao je izjavu Soundset Brodu i najavio kako će Brodsko-posavska županija do kraja jeseni ove godine biti u potpunosti oslobođena minsko sumnjivih površina.

"Ujedinjeni narodi su donijeli Rezoluciju, a mi od 2002. godine obilježavamo mjesec travanj, kao mjesec zaštite od mina. U tom mjesecu se ljudi vraćaju prirodi, idu u doticaj s prirodom i svake godine ih upozoravamo na minsku opasnost koja je još uvijek u Republici Hrvatskoj. Ovaj mjesec održat ćemo mnogo edukativnih djelatnosti i djece i ostalih ciljanih skupina. Djecu posebno educiramo od 1. do 4. i od 5. do 8. razreda, odnosno imamo različite programe. Ono što je važno istaknuti da mi nemamo stradavanje osobe mlađe od 18 godina od studenog 2004. godine, tako da su djeca jedan dobar medij koji upija znanja i upozorenja o ovoj opasnosti. Imat ćemo dosta medijskih susreta na radio postajama diljem Hrvatske. Sudjelujemo i s Ministarstvom unutarnjih poslova u njihovim akcijama „Manje akcije, manje tragedija“.

Koliko su ljudi educirano o minama?

Mislim da ljudi iako čuju o tom problemu, lako ga zaborave. Taj problem je u republici Hrvatskoj još u 10 županiji, ostalih 11 nemaju problema s minsko sumnjivim prostorima. Ljudi malo zaborave, ali Hrvatska nije velika i vrlo često se nađemo u županijama gdje ima takvog prostora i tako sva godine ponavljamo to upozorenje i ljude pomalo educiramo.

Koliko ima minsko sumnjivih površina u RH?

Trenutno u RH ima još 527 četvornih kilometara minsko sumnjivih površina u 10 županija, a sve je to obilježeno s 12 tisuća oznaka minske opasnosti. Radi se punom parom, imamo negdje oko 28 aktivnih projekata, ove godine je prioritetno poljoprivredno zemljište, tako da u nekoliko županija želimo u potpunosti riješiti te površine, ali i očistiti sve sumnjive površine. Najugroženija županije je Ličko-senjska s 143 četvorna kilometra gdje je bila velika linija razdvajanja i velike borbene aktivnosti i najteže će biti na kraju na Velebitu.

Gdje se trenutno najviše radi?

Najviše se radi u Vukovarsko-srijemskoj, zatim Osječko-baranjskoj županiji, završili smo priobalje, morska zaleđa, jer radi turizma dislociramo naše kapacitete. Radi se i u Brodsko-posavskoj županiji gdje su spremni projekti, tako da se zahuktavamo. ovo proljetno doba je najbolje za sezonu radova razminiranja, nadamo se da neće biti velikih kiša i poplava.

Jedna lijepa vijest je da će Brodsko-posavska županija biti riješena s razminiranjem ove godine, je li tako?

Točno. Još ima 9.6 četvornih kilometara na području Brodsko-posavske županije. Kreće se u radove i nama je cilj do kraja jeseni završiti cijelu županiju. Prošle godine smo riješili Dubrovačko-neretvansku i Virovitičko-podravsku, a ove godine planiramo završiti Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju. Radovi će biti na području Općina Dragalić, Okučani, Gornji Bogićevci i Stara Gradiška. Nakon izvođenja radova, cijela županija će biti oslobođena minsko sumnjivih površina.

Koliko će se još dugo Hrvatska boriti s problemom mina?

Do 2019. godine, jer je Hrvatski sabor donio Nacionalni program protuminskog djelovanja u RH gdje piše upravo ta godina. Bila je kriza, još nismo ni izašli iz nje, bilo je malo sredstava, ali kapaciteta imamo, tvrtki s pirotehničarima, strojeve, pse. Ali ako bude kao ove godine gdje smo zadovoljni s proračunom, mogli bismo uhvatiti taj ritam i završiti posao 2019. godine.

Pomaže li europska zajednica?

Imali smo prije ulaska Hrvatske u EU dosta inozemnih donacija, međutim EU je ta koja je do danas investirala s 31 milijunom eura i nastavlja i dalje. Ona je od vanjskih donatora znatan čimbenik.