Picula iz Turske: LNG terminal na Krku može poboljšati energetsku sigurnost Europe

 Kao jedini predstavnik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta (AFET), zastupnik Tonino Picula sudjelujelovao je na dvodnevnom interparlamentarnom seminaru "Energetska sigurnost, energetska učinkovitost i povezanost sa Zapadnim Balkanom i Turskom" u Ankari. Tema su odnosi u sektoru proizvodnje i distribucije energenata između EU, zapadnog Balkana i prostora kojim moraju proći alternativni dobavni pravci energenata, a gdje zemljopisno i politički dominira Turska. Među brojnim stručnjacima s ovog područja, na seminaru sudjeluje i ministar za energiju i prirodne resurse turske vlade Taner Yildiz.

„Naša je sigurnost ujedno i sigurnost naših susjeda ne samo zbog naše energetske ovisnosti o vanjskim dobavljačima već i zbog jakih spona na različitim razinama između nas i naših partnera“ rekao je zastupnik Picula i pozvao na čvršću međusobnu suradnju.

„Posljednji događaji vratili su energetsku sigurnost na vrh dnevnog reda vanjske politike Europske unije. Rat u Ukrajini i kriza u dijelovima Bliskog istoka poklapa se s mnogim današnjim globalnim izazovima energetske sigurnosti, zbog čega mnogi dijele moje uvjerenje kako je sada trenutak kada Europa mora biti ujedinjena u suočavanju s tim izazovima. EU radi na izgradnji „Energetske unije“, boljem međusobno povezivanju i koordinaciji kako bi se odgovorilo na globalne promjene“, poručio je Picula iz Turske.

„Vjerujem da zapadni Balkan i Turska ne samo da mogu, već i trebaju igrati značajnu ulogu u povećanju energetske sigurnosti Europske unije u vrijeme sveopće nesigurnosti. Postoje mnogi načini kako se to može postići, a poboljšanje suradnje u području energetske suradnje ključno je za EU i trebalo bi biti od vitalnog značaja za sve strane“, rekao je Picula i dodao da zapadni Balkan može poboljšati energetsku sigurnost Europe na nekoliko načina.

„Jedan je izgradnja LNG terminala na otoku Krku zajedno s obrnutim tokom plina, koji bi ostvarili značajnu razliku za opskrbu plinom Srednje i Istočne Europe. Druga mogućnost je da postanu dio novog južnog koridora za plinske resurse iz Kaspijskog mora. Svi bismo u EU željeli početi koristiti ovu mogućnost.“

Picula je upozorio kako je nedavni plinski stres test pokazao da Srbija, Makedonija i BiH mogu kao zemlje koje koriste plin biti pogođene poremećajima u opskrbi plinom, jer su njihovi nacionalni kapaciteti ograničeni a Rusija je glavni dobavljač plina preko Ukrajine. S druge strane Crna Gora, Kosovo i Makedonija koje nemaju tržište niti potrošnju prirodnog plina, ne podliježu utjecaju prekida opskrbe plina. „Jedno od bržih rješenja za prvu grupu zemalja jest davanje prioriteta izgradnji LNG terminala u Hrvatskoj, koji bi omogućio stvaranje regionalnog tržišta plina te imalo kapaciteta za opskrbu plinom u slučaju prekida opskrbe iz Rusije. LNG terminal ima fleksibilnost koja mu omogućuje da odgovori na bilo kakvu nestašicu plina. Njegovu su stratešku prednost prepoznali i u SAD-u gdje sam tijekom svog radnog posjeta o tome razgovarao sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog tajnika, Hoyt Brianom“, ističe Picula.

Naglasio je da je Turska ključni igrač u energetskom tranzitu, energetsko čvorište te pouzdan partner koji pruža praktičnu pomoć na E3+3 razgovorima s Iranom. “Kao potencijalnim dobavljačem za EU u narednim godinama, suradnju s Turskom treba dalje razvijati s ciljem napretka prema povezanosti i integraciji energetskih tržišta”, kaže Picula.

Turska je također sudionik “The Black Sea Sinergy” inicijative koja ima cilj povećati suradnju među zemljama koje okružuju Crno more, uključujući energetsku suradnju, zbog čega za EU predstavlja strateško područje.

„Turska je poboljšala sigurnost opskrbe EU surađujući na tri projekta u sklopu Južnog koridora: plinskom konzorciju Shah Deniz II, Trans-anatolijskom plinovodu (TANAP) i Trans-jadranskom plinovodu (TAP). No, u trenutnoj geopolitičkoj krizi s Rusijom, Turska nije u potpunosti usklađena s vanjskom politikom EU i njezinom energetskom dimenzijom.“, istaknuo je Picula.

Upozorio je i da je Srbija usredotočena na izgradnju Južnog toka, usprkos apelima EU da uskladi svoju energetsku politiku s EU standardima.

„Zemlje koje su izrazile snažnu volju za ulazak u Uniju ili su u procesu pridruživanja, napravile su konačan izbor između Zapadnog Balkana i EU te trebaju podržati stajališta EU kada su neke od njezinih vrijednosti ugrožene. Mi u EU i dalje učimo govoriti jednim glasom u područjima našeg ključnog nacionalnog interesa, kao što je energetska sigurnost, i svi koji žele biti dio EU, trebaju je podržati u tim naporima“, zaključio je zastupnik Picula u svom govoru.