Novi podaci otkrivaju bolnu istinu: Brodsko-posavska na samom dnu

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) Brodsko-posavske županije u 2022. godini iznosio je 9.115 milijuna kuna, što je jedan od nižih rezultata u odnosu na ostale hrvatske županije. Ovaj podatak svrstava Brodsko-posavsku županiju na 18. mjesto od ukupno 21 županije, što potvrđuje njezinu poziciju među ekonomski slabije razvijenim područjima Hrvatske. Iako su neke županije zabilježile određeni gospodarski rast, Brodsko-posavska i dalje zaostaje za nacionalnim prosjekom.

Usporedbe radi, susjedna Osječko-baranjska županija ostvarila je BDP od 21.857 milijuna kuna, dok je Vukovarsko-srijemska županija imala rezultat od 9.593 milijuna kuna, što znači da je Brodsko-posavska tek neznatno ispred najnerazvijenijih regija. Na vrhu ljestvice nalazi se Grad Zagreb s 140.028 milijuna kuna, dok su iznadprosječne rezultate ostvarile i Primorsko-goranska (34.625 milijuna kuna) te Splitsko-dalmatinska županija (37.205 milijuna kuna).

BDP po stanovniku pokazuje još jasniju sliku ekonomske razvijenosti. Dok je prosjek za Hrvatsku u 2022. iznosio 17.539 eura po stanovniku, Brodsko-posavska županija zabilježila je tek 12.089 eura, što je među najnižim vrijednostima u zemlji. Konkretno, to je četvrta najlošije rangirana županija, odmah iza Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije.

Analizom sektorske strukture, najveći doprinos gospodarstvu županije dolazi iz prerađivačke industrije, trgovine, poljoprivrede i građevinarstva, dok su financijske i informacijske djelatnosti slabo zastupljene. U odnosu na druge regije, Brodsko-posavska županija zaostaje u privlačenju investicija, što dodatno usporava njezin gospodarski rast.

Iako se bilježi blagi rast u odnosu na prethodne godine, podaci pokazuju da županija i dalje ima izazove u postizanju gospodarske konkurentnosti i smanjenju regionalnih razlika. S obzirom na to da je BDP jedan od ključnih pokazatelja gospodarske aktivnosti, podaci potvrđuju potrebu za jačanjem lokalne ekonomije kroz investicije, inovacije i poticanje poduzetništva kako bi se smanjio jaz u odnosu na razvijenije hrvatske regije. Posebno je važno ulaganje u infrastrukturne projekte, obrazovanje i digitalizaciju kako bi se privukle nove tvrtke i otvarala kvalitetna radna mjesta.