Nakon gotovo dva desetljeća pauze, temeljno vojno osposobljavanje ponovno se vraća u Hrvatsku, i to u obliku zakonske obveze za sve muškarce između 18 i 30 godina starosti koji prođu liječnički pregled i budu proglašeni sposobnima za služenje. Vijest koja je izazvala veliko zanimanje, ali i niz komentara u javnosti, iznio je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske, gostujući u emisiji “A, sada Vlada” na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT).
Prema njegovim najavama, nacrt novog Zakona o službi u oružanim snagama i obrani uskoro će biti predstavljen javnosti, nakon čega slijedi javno savjetovanje te saborska procedura. Ako sve prođe prema planu, prvi regruti mogli bi biti raspoređeni u vojarne već do kraja ove godine, i to u Požegu, Knin i Slunj – gradove koji su odabrani kao glavni centri za provedbu novog modela obuke.
Sam program osposobljavanja trajat će dva mjeseca, a sudionicima će biti isplaćena naknada u iznosu od 1100 eura, što je iznos znatno viši nego što je bio slučaj u starom sustavu obveznog služenja vojnog roka. Osim financijskog poticaja, razdoblje provedeno na obuci uračunavat će se u radni staž, što predstavlja dodatnu pogodnost za one koji su tek ušli na tržište rada ili tek planiraju graditi profesionalnu karijeru.
“Tijekom dva mjeseca osposobljavanja svi će polaznici steći temeljne vojne vještine, što uključuje rukovanje osobnim naoružanjem, borbenu taktiku, osnove vojne discipline, pružanje prve pomoći i sve druge vještine koje su potrebne kako bi vojnici bili spremni za izvršavanje zadataka u okviru oružanih snaga ili u situacijama civilne krize,” istaknuo je ministar Anušić.
Iako je vojna obuka obvezna isključivo za muškarce, žene se mogu prijaviti dragovoljno. Kako navodi Ministarstvo obrane, u posljednje dvije godine od 12 do 20 posto prijavljenih na temeljno vojno osposobljavanje čine upravo žene. Prema riječima ministra, taj broj raste, a namjera je dodatno popularizirati vojni poziv među pripadnicama oba spola kroz medijske kampanje i javne nastupe.
Posebno je zanimljiva i najava da će svi koji završe obuku imati prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim poduzećima, što se vidi kao još jedan oblik priznanja i motivacije za sudjelovanje u obrambenom sustavu Republike Hrvatske.
Uvažavajući činjenicu da ne dijele svi građani iste poglede kada je riječ o vojnoj službi, zakon predviđa i priziv savjesti kao mogućnost. Oni koji se pozovu na ovu zakonsku opciju moći će izabrati civilne oblike osposobljavanja, koji će također biti strukturirani i organizirani u dvije kategorije.
Prva opcija je tromjesečna obuka za potrebe civilne zaštite, što uključuje aktivnosti poput reagiranja u slučaju prirodnih katastrofa, logističke podrške te pomaganja pri kriznim situacijama. Tijekom tog razdoblja, polaznici će imati mogućnost češćeg boravka kod kuće, a obuka će biti koncipirana tako da razvije sposobnosti korisne za civilno društvo. Oni koji završe ovaj program također će biti dio pričuvne komponente, i to ne vojne, nego civilne zaštite.
Druga kategorija odnosi se na osobe koje potpuno odbijaju bilo kakav oblik povezivanja s vojskom, pa čak i civilnu zaštitu. Njih čeka četveromjesečni angažman u službi institucija na razini lokalne i regionalne samouprave, poput gradova i općina, gdje će kroz administrativne, logističke ili pomoćne poslove sudjelovati u radu zajednice. Za ovu skupinu predviđena je najniža razina prava i naknada – bit će im osigurani samo troškovi prijevoza i topli obrok, bez mjesečne naknade.
Ministar Anušić se osvrnuo i na razloge ponovnog uvođenja obveznog vojnog osposobljavanja, podsjetivši da je vojni rok u Hrvatskoj ukinut 2008. godine, ponajviše zbog velikog broja mladih koji su se pozivali na priziv savjesti. Međutim, kako kaže, vremena su se promijenila, a sve veći broj građana svjestan je važnosti nacionalne sigurnosti, obrambene spremnosti i doprinošenja sustavu civilne zaštite.
Pozivajući se na podatke iz nedavno provedene ankete, ministar je otkrio da čak 62 posto ispitanika iz ciljne skupine podržava ponovno uvođenje temeljne vojne obuke, dok bi se od njih čak 67 posto odazvalo pozivu na služenje. “To su ohrabrujući brojevi. Vidimo da postoji razumijevanje i motivacija u društvu, osobito među mladima, koji sve češće vide vojnu obuku ne kao kaznu, nego kao priliku za stjecanje znanja, samopouzdanja i sigurnosti,” poručio je Anušić.
Ova odluka, naglasio je, ne dolazi iz političkih motiva, već iz strateške potrebe da se ojača obrambena i civilna otpornost države u kontekstu sve nestabilnijih globalnih okolnosti, uključujući rat u Ukrajini, migracijske krize, klimatske izazove i sve veće potrebe za odgovorom na prirodne katastrofe.
Novi Zakon o službi u oružanim snagama i obrani tek treba proći javno savjetovanje i raspravu u Hrvatskom saboru, no jasno je da Vlada ozbiljno računa na njegovu provedbu već do kraja godine. Ako se plan ostvari, Hrvatska će nakon gotovo 17 godina ponovno imati strukturu pričuvne vojske, ali i osnažen sustav civilne zaštite, temeljen na odgovornosti, znanju i spremnosti njezinih građana.
.jpeg)
