Brođanin Mladen Barać postao državni tajnik – može li spasiti Slavoniju od iseljavanja?

SLAVONSKI BROD – Vlada Republike Hrvatske imenovala je Brođanina Mladena Baraća novim državnim tajnikom u Ministarstvu demografije i useljeništva. Profesor povijesti, znanstvenik i stručnjak za društvene i demografske politike, Barać dolazi iz redova Domovinskog pokreta i godinama gradi karijeru na spoju znanosti, prakse i politike.

Barać je rođen 1984. godine i pohađao je Klasičnu gimnaziju fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu. Povijest je diplomirao na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a kasnije se dodatno usavršavao u području pripreme i provedbe EU projekata. Svoj profesionalni put gradio je u znanstvenim institucijama, privatnom sektoru i europskim tijelima.

Posebno se istaknuo radom u Europskom parlamentu kao akreditirani asistent, gdje je bio zadužen za analitičku i administrativnu potporu u području demografije, obitelji i društvenih politika. Autor je više od 30 znanstveno-stručnih radova, a 2012. godine bio je predložen za Državnu nagradu za povijest za mlade znanstvenike. Govori engleski, njemački, francuski i talijanski jezik. Oženjen je i otac pet kćeri, a slobodno vrijeme provodi u prirodi – planinari, vozi bicikl i čita.

Politička i simbolička težina imenovanja

Njegovo imenovanje koincidira s jačanjem kadrovskog utjecaja Domovinskog pokreta u državnim institucijama, dogovorenim u okviru koalicijske suradnje s HDZ-om.
Za Brodsko-posavsku organizaciju DP-a, Baraćevo postavljanje na poziciju državnog tajnika ima i političku i simboličku važnost: po prvi put, jedan njihov Brođanin preuzima ključan resor koji se tiče upravo onoga čime se Slavonija najviše bavi – odlascima.

U političkim kuloarima njegovo se ime spominje kao primjer “novog tipa kadra” – stručnog, obrazovanog i bez repova, koji bi mogao ojačati vjerodostojnost stranke izvan njezine tradicionalne baze. Barać se u profesionalnim krugovima opisuje kao analitičan, umjeren i sklon konkretnim rješenjima, a ne populističkim parolama.

Najavljuje povezivanje demografske politike s obrazovanjem, obiteljskim i gospodarskim mjerama, što bi, barem u teoriji, trebala biti strategija za zadržavanje mladih u Hrvatskoj i demografsku revitalizaciju manjih sredina.

Ironija koja se ne može ignorirati

Ironija je, međutim, neizbježna: Slavonski Brod desetljećima „izvozi“ radnu snagu, stručnjake i cijele obitelji, pa sada jedan Brođanin postaje čovjek koji bi trebao pokušati zaustaviti – ono što su Brođani odavno naučili raditi napamet: pakirati kofere.

Jer Slavonija je najbolji studijski primjer demografskih posljedica sustavne nebrige, ali i mjesto koje najviše ima za reći o tome što znači ostati – kad svi odlaze.
Ako netko razumije da demografija nije Excel tablica nego pitanje dostojanstva života, to bi mogao biti netko tko je ponikao upravo iz sredine koja se već godinama prazni.

U tom smislu, Baraćevo imenovanje ima i dozu simbolike: Brod, koji već desetljećima gubi ljude, konačno ima svog čovjeka zaduženog – da ih pokuša zadržati.
Hoće li uspjeti preokrenuti trend koji je nadživio cijele vlade, ministre i strategije, ostaje otvoreno pitanje.
Ali ako išta, makar će ovaj put – demografija imati i brodsko lice.