Izašao iz pritvora pa opet po vlast- Grgić ide po treći mandat!

Na korzu u Novoj Gradiški ove će se subote, 25. travnja, od 9 sati prikupljati potpisi za kandidaturu na prijevremenim izborima u Novoj Gradiški. Potez je, bez sumnje, politički hrabar, no ime koje stoji iza njega građanima je itekako dobro poznato.

Vinko Grgić, bivši gradonačelnik Nove Gradiške, ponovno izlazi pred birače i to nakon što je nedavno izašao iz istražnog zatvora, što se u javnosti već opisuje kroz kontekst Vinko Grgić pritvor. Riječ je o njegovom trećem pokušaju da osvoji mandat na čelu grada, odnosno još jednoj epizodi priče koju mnogi već prepoznaju kao Vinko Grgić kandidatura.

Na plakatu kojim poziva građane da mu daju potporu, Vinko Grgić zajedno s kandidatkinjom za zamjenicu Sabinom Vlaović poručuje kako želi “Novu Gradišku kakvu i dalje želi”. No, iza te rečenice stoji kontinuitet koji nije samo politički, nego i pravosudni – kontinuitet koji bi u uređenijim političkim kulturama značio kraj karijere, a u domaćem kontekstu očito tek kratku stanku.

Ime Vinka Grgića već je godinama sinonim za afere koje su prelazile lokalne okvire, uključujući i poznatu afera Janaf Hrvatska. Uhićenje 2020. godine, sumnje na primanje mita i pogodovanje u javnim poslovima, nisu ga politički zaustavile. Naprotiv, već 2021. ponovno dobiva povjerenje dijela birača, čime je otvorena šira rasprava o pojmu politička odgovornost Hrvatska.

Najnoviji slučaj dodatno podiže ljestvicu – USKOK optužnice Grgić uključuju sumnje na trgovanje utjecajem, zlouporabu položaja i primanje mita u odnosima s poduzetnicima i projektima financiranim javnim novcem. Upravo ta istraga rezultirala je njegovim pritvaranjem, nakon čega Vinko Grgić, izlaskom na slobodu, podnosi ostavku i praktički iz pritvora ulazi u novu kampanju.

U svemu tome zakon mu ide na ruku. Aktualni zakon kandidatura Hrvatska ne poznaje političku odgovornost kao prepreku – dok god ne postoji pravomoćna presuda koja povlači gubitak biračkog prava, kandidatura je dopuštena. Formalno, sve je čisto. Suštinski, međutim, ostaje pitanje kakav politički standard društvo zapravo prihvaća.

No, bilo bi prejednostavno svu odgovornost svaliti isključivo na jednog čovjeka. Dio krivnje leži i na tromoj, bezidejnoj oporbi koja već godinama ne uspijeva ponuditi uvjerljivu alternativu, što se sve češće opisuje kao problem oporba Nova Gradiška. U utrci su i Ivana Žulj Terzić (DP), Marko Ćosić (SDP) te HDZ-ov Bernardin Trnka, no zasad ne uspijevaju ozbiljnije ugroziti dominantnu prepoznatljivost bivšeg gradonačelnika.

U takvom vakuumu, povratak kompromitiranih političara prestaje biti iznimka i postaje pravilo. Zato ova kandidatura nije samo priča o Vinku Grgiću. To je ogledalo političke scene u kojoj optužnice ne znače kraj, nego tek fusnotu, a birači se iz izbora u izbore vrte u istom krugu, između istih aktera i istih razočaranja.

Sutrašnje prikupljanje potpisa na korzu tako neće biti tek formalnost, nego prvi test koliko je duboko ukorijenjena ta politička inercija. Jer pitanje više nije može li se netko kandidirati – nego zašto mu to, unatoč svemu, još uvijek prolazi.