101 brodska priča
Iz Broda na Savi na tržište su odlazile zadivljujuće boje u svim nijansama: englesko crvena, oxsidno crvena, željezno crvena, pompejsko crvena, vinsko crvena, tursko crvena, pa trsno crna, briljantno crna, pa zidno zelena, vapneno zelena, Viktorija zelena, lisnato zelena, kromsko zelena, zidno plava, ultramarin plava, azur plava, noćno plava, kromsko žuta, kromovo narančasta - može se pročitati u reklami Industrije boja „MABE“ Savabrod, ali to još nije sve - Ovdje neoznačene boje mogu se također odmah i svaka količina dobiti – opaska je ove reklame. To je poslovnost! A, siguran sam, da je koja prićerana bebrinska snaša naručila i morgovano plavu, vatreno crljenu, ili višnjikasto sadžavu, ili mrko putničavo zelenu, pepeljivo graorastu boju... dobila bi.
Industriju boja „MABE“ osnovala su dva domišljata brata Berger, Marcel i „svim farbama premazani“ Armin. A bilo je to ovako.
Poduzetniji Armin godine 1920. u selu Grižići pronalazi bijelu zemlju pogodnu za proizvodnju bijele ličilarske boje u prahu (Stritzel). Zemlju šalje na analizu i dobiva potvrdu da je izvrsne kakvoće. Snašao se za kapital i posao je mogao početi. Osnovana je firma „MABE“, nazvana prema osvojim osnivačima M(arcel) +A(rmin) + BE(rger), koja je proizvodila boje marke VEROL, opet po imenima, ali Marcelovih kćeri, Vere i Olge. Godine 1920. i 1921. iskopano je i prerađeno za prodaju 200 vagona zemlje, a najviše je izvoženo u Vojvodinu, oko 70 posto, jer tamo je bio lijepi običaj da se kuće uredno drže, da se pročelja i trjemovi više puta godišnje farbaju – „moluju“.
Sirovina je najprije prevožena u Brod, gdje su ju mljeli, ali to je znatno poskupljivalo proizvodnju. Onda su se sjetili da bi mlin za mljevenje mogla pokretati i vodena snaga, te zgodno mjesto pronalaze u Ratkovici, selu na pruzi Kapela-Požega. Otkrili su i zemlju zelene boje, koju su još miješali sa zelenom anilinskom bojom za proizvodnju zelenih nijansi. Od ilovače i gline dobivali su žutu boju, a na nekadašnjem vlastelinstvu Kuševića (između Pleternice i Požege) pronašli su hematit od kojega se pravi crvena boja i limonit za žutu boju. Iz Aranđelovca u Srbiji dovozili su također sirovinu za pravljenje crvene boje. U Ratkovici je na godinu prerađivano 200 vagona boje u prahu!
Godine 1933. prelaze s tvornicom u Ciglenik, gdje su na Orljavi imali jači vodeni pogon i tvornica je radila dan i noć sve do 1937. godine. Tvornica je i dobro poslovala, imala je 5 trgovačkih putnika koji su automobilima obilazili teren, noseći u prozirnoj staklenoj ambalaži mnoštvo oglednih uzoraka boja firme „MABE“.
Kako je kapital bio Arminov, Marcel je uglavnom samo statirao, došlo je do nesuglasica, braća su se razišla i Marcel 1938. godine odlazi u Palestinu.
Od 1937. tvornica je djeluje kao zadruga pod nazivom „Bojana“ (i preteča je Tvornice boja i lakova „Svjetlost“ iz Lužana). Usto je Armin osnovao trgovinu boja nazvavši ju „Nerosin“.
Spretni tvorničar Armin Berger rođen je u Kisaču u Vojvodini 1892. godine. Njegov djed bio je zemljoposjednik s 400 hektara zemlje. U Vojvodini je Armin završio osnovnu školu i tri razreda srednje na mađarskom jeziku. S 14 godina otišao je u Beč „sa svojih deset prstiju“, kako se kaže, pa danju radio u trgovinama, a uvečer pohađao trogodišnji kurs „Merkura“ za komercijaliste. Sa 17 godina postao je trgovački putnik. Prvi poslovni uspjeh ostvario je s ljekovitom kamilicom koju je slao bečkim ljekarnama, a na vojvođanskim poljima kamilice bar nije manjkalo. Tako je stekao i prvi kapital. Godine 1915. doselio je u Brod na Savi, ali već je počeo Prvi svjetski rat, pa je i on regrutiran. Do kraja rata službovao je u sanitetu. Potom se vraća u Brod, opet radi kao trgovački putnik i otkriva zemlju od koje se može proizvoditi boja, kako je već rečeno.
S bratom Marcelom, Armin 1922. godine izdaje i trgovačke stručne novine „MABE“. Objavljivale su aktualnosti u trgovini, privredi, o novim firmama i proizvodima, cijenama na tržištu, izvještaje s burze i sa sajmova i, naravno, donosile su mnogo, mnogo oglasa. Izdavači u listu ističu da to nisu novine za politiku i zabavu: Novine „Mabe“ nije list za zabavu, a trgovac koji i čita, interesuje se za vaše ponude. Tekstovi su bili na hrvatskom i njemačkom jeziku. Novine je uređivao Armin, a redakcija lista bila je u Trumbićevoj ulici (danas Petra Krešimira IV) na broju 7.
Neumorni Armin vrlo je aktivan u vjerskom i društvenom životu Broda. Predsjednik je židovskog hrama, potpredsjednik religiozno-humanitarnog društva Hevra Kadiš, potpredsjednik športskog kluba židovske mladeži - „Makabi“. Kako navodi njegova kćer Kyra Kardun, uvijek je davao u dobrotvorne svrhe, za školovanje siromašnih učenika, za razvoj sporta...
Godine 1941., po uspostavi Nezavisne države Hrvatske, Armin uz pomoć Franje Šutea, jednog od učenika koje je pomagao u srednjoj školi, dobiva dokumente da može otputovati u Zagreb, a za mjesec dana odlazi s obitelji u Crikvenicu. Odatle ih Talijani odvode u logor u Kraljevici, pa u logor Kampor na otoku Rabu. Kada je Italija kapitulirala Bergerovi, kao i mnogi Židovi, pridružuju se partizanima, a tek poslije rata vraćaju se u Slavonski Brod.
Kuću na Trgu pobjede (kb. 13) nalaze od bombardiranja potpuno devastiranu, izgorjelog krovišta. Prišli su popravku kuće, a usput i obnovi proizvodnje u tvornici boja - „Bojani“ u Cigleniku. Tvornica je počela s radom već 16. lipnja 1945. godine, ali 31. srpnja 1946. Armin Berger je pozvan u brodski partijski komitet gdje mu je rečeno: - Drug Berger, ili ćeš nam pokloniti tvornicu, ili ideš odmah u zatvor, pa ćemo ti je mi uzeti! Predložili su mu da se kao dobar organizator i trgovac prihvati organiziranja opskrbe grada ogrjevom i građevinskim materijalom, jer po tom pitanju u Brodu ništa nije štimalo. Doveden je pred zid i što je mogao, tvornicu je „dobrovoljno poklonio“, a Komitetov prijedlog prihvatio.
Prvo je osnovao poduzeće OPOGIM - kojem je 1946. godine promijenjeno ime u „Građa“ - i punih sedamnaest godina potom uspješno ga vodio. Dapače, postao je sinonim za „Građu“. Svi koji su kupovali cement, daske, letve, ugljen... govorili su: Idem kod Bergera, Došlo je kod Bergera... Pa, i kada već u Cesarčevoj više nije bilo „Bergerove Građe“, nego neka druga poduzeća, još se govorilo, a neki i danas kažu: Idem kod Bergera!
Berger je bio izuzetno vrijedan, odgovoran, poslovan, a to je tražio i od svakog člana kolektiva „Građe“. Zato nije ni čudo što je „Građa“ mogla dati komuni mnogo više nego znatno veće privredne organizacije – piše „Brodski list“.
A za Bergerov 70. rođendan, 1962. godine, „Brodski list“ je čestitao i pisao: Najstarijem direktoru na području našeg kotara, čovjeku kojem ne smetaju ni poodmakle godine da se maksimalno angažira i bude primjer u radu i zalaganju i mnogo mlađim generacijama, ovih dana upućene su srdačne čestitke sa svih strana.
Gospodin Armin Berger otišao je u mirovinu u 72. godini života. Bio je predsjednik malobrojne preživjele židovske zajednice u Brodu, vodio brigu o židovskom groblju, na kojem i sam počiva od 1971. godine.
(Posavska Hrvatska, 3. kolovoza 2012.)
Postoje glasovi koji ne utihnu ni kada se ugase mikrofoni i prođu desetljeća od...
17.11.2026. u 20:00
Uoči jednog od najtužnijih datuma novije hrvatske povijesti, Gradska uprava Slav...
17.11.2026. u 16:15
Kad se kupuje novi televizor, perilica ili telefon, pogled najprije padne na cij...
17.11.2026. u 15:00
Osnovna škola Dragalić ostvarila je najbolji rezultat među osnovnim &scar...
17.11.2026. u 12:30
ozače na području Općine Staro Petrovo Selo danas, 17. studenoga, očekuje privre...
17.11.2026. u 07:30
Muškarci ostaju, žene odlaze, sela stare, a poljoprivrednici se sve teže...
16.11.2026. u 12:30
Na pozornicu je stigao gotovo samozatajno, predstavivši se kao čovjek koj...
16.11.2026. u 10:00
Stanovnike Brodsko-posavske županije od ponedjeljka, 16. studenoga, do nedjelje,...
16.11.2026. u 07:30
Malo ih je koji znaju da je drveno savsko plutajuće kupalište bilo u Regi...
15.11.2026. u 20:00
Jedna od najveselijih blagdanskih avantura ponovno stiže na hrvatske željezničke...
15.11.2026. u 16:00
Hrvatska priprema nova pravila za boravak stranaca, kontrolu migracija i postupa...
15.11.2026. u 08:00
Slavonski Brod od 28. studenoga ponovno ulazi u adventsko razdoblje, a ovogodi&s...
13.11.2026. u 17:30
Zimska služba PZC-a spremna je za novu sezon...
13.11.2026. u 14:40
Pod nazivom „Sjetimo ih se s ponosom i...
13.11.2026. u 14:15
Havarija na JANAF-ovu naftovodu kod Prvče, koja se dogodila 6. studenoga tijekom...
13.11.2026. u 12:30
Satirični horoskop za razdoblje od 13. do 19. studenoga 2026. Zvijezde su se po...
12.11.2026. u 20:00