Gotovo petina građana kasni s plaćanjem režija

Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u u 2021. godini bio je veći za žene (22,7 %) nego za muškarce (20,7 %). Prema podacima za tu godinu u Hrvatskoj 16,6 posto populacije kasni s plaćanjem računa za energiju, a 5,7 posto građana nije u mogućnosti održati dom adekvatno toplim. Istaknuto je to na konferenciji "Nevidljivo lice energetskog siromaštva – ženska perspektiva" koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s portalom ZGRADOnačelnik.hr.

Generatori

Podatke o stanju energetskog siromaštva u Hrvatskoj iznijela je Miljenka Kuhar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja. Zastupnica Romana Jerković (SDP/S&D) poručila je kako je i prije inflacije velik broj građana bio u energetskom siromaštvu, a nedavne krize, od pandemije koronavirusa do ruske agresije na Ukrajinu, dodatne su produbile tešku situaciju. Energetsko siromaštvo je itekako ovisno o drugim negativnim socijalnim pojavama poručila je Jerković i dodala da generatore energetskog siromaštva treba tražiti u svim politikama - energetskoj, stambenoj, poreznoj, socijalnoj, klimatskoj, te uložiti dodatne napore u definiranju, sustavnom praćenju i suzbijanju ovog problema. "Žene se suočavaju s brojnim izazovima - prekarni rad, rad na određeno, sporo napredovanje u karijeri, žene za isti rad primaju prosječno 13 posto manju plaću od muškaraca, a mirovine su im u prosjeku 29 posto niže od mirovina muškaraca. Žene treba dodatno osnažiti kroz aktivnije sudjelovanje u tržištu rada", rekla je Jerković.

Zastupnica Sunčana Glavak (HDZ, EPP) podsjetila je da je Europski parlament usvojio Zeleni plan i zakonodavni paket "Spremni za 55 %" čiji je cilj pripremiti EU za prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo. Kako bi se u toj tranziciji zaštitili siromašnija kućanstva, ugroženije skupine građana i male tvrtke, uspostavljen je i Socijalni fond za klimatsku politiku čiji je ukupni proračun 16,4 milijarde eura do 2027. godine.
 

Objedinjene informacije

Glavak je dodala da je u toj ugroženoj skupini nerazmjeno velika zastupljenost žena koje općenito "više ispaštaju jer su manje plaćene", iako su prema statistici u pravilu obrazovanije. "Brojke su neumoljive", kazala je Glavak, te istaknula kako će na globalnoj razini biti potrebno čak 286 godina za zatvaranje praznina u pravnoj zaštiti žena. Raspravljajući o izazovima unutar EU-a, uključujući rat u Ukrajini, inflaciju i porast životnih troškova, Glavak je istaknula da se unutar Europskog parlamenta stalno raspravlja što se može napraviti za ublažavanje tih kriza. Kad je riječ o energetskom sektoru, odgovor može biti zajednička nabava na europskoj razini, prema uzoru na zajedničku kupnju lijekova ili cjepiva tijekom pandemije, kazala je Glavak.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić među ostalim je poručila kako je prvi korak u adresiranju kompleksnog pitanja energetskog siromaštva međusektorska analiza i zajednička definicija energetskog siromaštva, te vodič za građane koji bi pružio objedinjene informacije o svim njihovim pravima i mogućnostima zaštite u kontekstu energetskog siromaštva.
 

Dijana Pavlović/ Glas Slavonije