Invazija mrežastih stjenica: Prozirne bubice okupirale Hrvatsku

Prozirne bubice, poznate kao mrežaste stjenice, posljednjih su dana izazvale veliku zabrinutost među građanima diljem Hrvatske. Ove male, gotovo nevidljive stjenice, masovno se pojavljuju na drveću, ali i u svakodnevnim okruženjima ljudi, stvarajući nelagodu svojom prisutnošću. Građani se žale da im se stjenice lijepe na kožu i kosu, hodaju po odjeći, pa čak i bodu. Šteta koju čine na drveću vidljiva je golim okom – lišće stabala naglo požuti. No, iako su neugodne, stručnjaci uvjeravaju da stjenice nisu opasne po zdravlje ljudi.

Hrastove mrežaste stjenice prvi su put stigle u Hrvatsku prije 11 godina iz Sjeverne Amerike, a od tada su se velikom brzinom proširile zemljom, ugnijezdivši se čak i u središtu Zagreba. Građani glavnog grada posebno su pogođeni, a mnogi od njih svjedoče o svakodnevnim neugodnostima koje im ove stjenice uzrokuju.

- Mislim da ih na biciklu sigurno u pet minuta pokupim tridesetak. Ako ih ne otresem, skužim za par minuta kad me ubodu. Također ih znam unijeti u kuću zajedno s rubljem koje sušim vani, nevjerojatno je koliko ih ima-  požalila nam se Brođanka Ana, koja je na ugrize ovih napasti razvila i alergijsku reakciju u obliku crvenila i češanja.

Mrežaste stjenice izrazito su otporne, a u hrvatskim krajevima nemaju prirodnog neprijatelja. Hrane se sokovima iz lista, zbog čega hrast tijekom ljeta poprima žuto lišće. Zanimljivo je da, iako su ove stjenice američka vrsta, ne napadaju crveni hrast, također porijeklom iz Amerike, istaknuo je Milivoj Franjević, izvanredni profesor Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije za HRT.

- Zaštititi se je teško, gotovo nemoguće. One su male, sitne, lete i mogu doseći više katove zgrada. Jedino što može pomoći su mreže za komarce i zatvaranje prozora. Sredstva poput repelenata neće donijeti zadovoljavajući rezultat,  dodaje Franjević.

Iako su ovi insekti neugodni, stručnjaci naglašavaju da ne prenose bolesti i nisu opasni za zdravlje ljudi. Ubodi stjenica stvaraju nelagodu, ostavljaju crvenilo na koži, a mogu izazvati svrbež i iritaciju. No, unatoč tome, ljudi i životinje nisu izvor hrane za ove kukce, jer njihovo probavilo nije prilagođeno preživljavanju na krvi sisavaca. Obzirom da pomoći nema, ostaje nam samo strpjeti se dok im prođe "sezona".