Režije ili more? Pomozite nam doznati istinu – uključite se u anketu

U zemlji s razvedenom obalom, tirkiznim morem i turističkim rekordima, gotovo 500.000 hrvatskih obitelji – njih čak 35 posto – ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan vlastitog doma. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) hladan su tuš uoči sezone kada se društvene mreže preplavljuju fotografijama s plaža, a većina medija piše o „gostima koji ruše rekorde”.

I dok turistički sektor slavi, tisuće domaćih građana o ljetovanju mogu tek sanjati. Mnogi će i ovo ljeto provesti u zagušljivim stanovima, bez klimatizacije, bez bazena, bez mora. Jer si – jednostavno – to ne mogu priuštiti.

Posebno su pogođeni umirovljenici, čija je kupovna moć drastično pala. Čak 39,5 posto osoba starijih od 65 godina nalazi se u riziku od siromaštva, što znači da njih oko 355.000 jedva spaja kraj s krajem, a o ljetovanju mogu zaboraviti. Najveći dio njihove mirovine odlazi na režije, lijekove i hranu – ako i za to bude dovoljno. Mirovinski prag u Hrvatskoj za jednočlano kućanstvo prošle godine iznosio je 617 eura, dok je za četveročlanu obitelj bio oko 1300 eura. U uvjetima galopirajuće inflacije i sve viših životnih troškova, ovi iznosi su jedva dovoljni za preživljavanje, a kamoli za luksuz zvan odmor.

No ne ostaje sve na statistici. Sve češće svjedočimo rečenicama poput "Nismo bili na moru deset godina" ili "Odmaramo se kad platimo sve račune", koje oslikavaju stvarnost znatnog dijela stanovništva. Istovremeno, devet posto kućanstava, što čini više od 120.000 obitelji, redovito kasni s plaćanjem režijskih troškova. Gotovo 66.000 obitelji nije si moglo priuštiti grijanje u najhladnijim zimskim danima. U tom kontekstu, odmor – čak i najskromniji – postaje luksuz rezerviran za manjinu.

Iako Hrvatska broji 3,9 milijuna stanovnika, smještenih u oko 1,43 milijuna kućanstava, za velik dio njih ljetni odmor nije nešto što se planira, već nešto što se preskače. Jer odmor ne stane u kućni budžet. Jer je i odlazak do najbližeg odmarališta postao nedostižan. Jer je – za mnoge – preživjeti srpanj i kolovoz bez dodatnog zaduživanja već uspjeh.

U zemlji koja se diči turizmom, činjenica da si svaki treći građanin ne može priuštiti barem tjedan dana izvan kuće, više nije poražavajuća. Ona je postala pravilo. Luksuz odmora postaje sve dalje i sve tiše, baš poput valova koje većina Hrvata ni ovog ljeta neće čuti.