Umirovljenici bez štednje, mladi bez stana, a Hrvatska sve bogatija – kako?

Dok se svakodnevno u medijima i među građanima ponavlja narativ o inflaciji, rastu troškova života i ekonomskoj neizvjesnosti, podaci Hrvatske narodne banke pokazuju posve drukčiju sliku. Prema najnovijem kvartalnom izvješću HNB-a, na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava iznosila je više od 107 milijardi eura, što je porast od 1,1 posto u odnosu na prethodno razdoblje.

Riječ je o rastu od devet milijardi eura u samo godinu dana, a podaci otkrivaju i zanimljive promjene u investicijskom ponašanju građana. Dok su nekad nekretnine bile dominantni oblik ulaganja, sve više građana okreće se investicijskim fondovima, a i depoziti u bankama i dalje čine najveći dio štednje.

Promjena navika vidljiva je i u svakodnevnim razmišljanjima ljudi. Dok jedni, poput umirovljenika Ivana Kovačića iz Zadra, priznaju kako više ne štede jer "žele uživati u onome što imaju", drugi, poput Zvonimira Papića, upozoravaju na sve dublju podjelu među građanima – jedni gomilaju imovinu, dok drugi s nesigurnim prihodima pokušavaju preživjeti iz mjeseca u mjesec.

Ipak, rast financijske pismenosti, dostupnost informacija putem društvenih mreža i veća otvorenost prema drugim oblicima ulaganja utjecali su na promjenu financijskih navika. Ljudi, kako navodi izv. prof. dr. sc. Sonja Brlečić Valčić sa Sveučilišta u Zadru, sve više shvaćaju da štednja "u čarapi" gubi vrijednost i da inflacija pojede ono što se ne uloži.

– „Ljudi sad vide da, ako ne investiraju, gube. Inflacija je visoka i gotovina više nije sigurna luka. Mladi naročito ulažu u digitalne poslove i šire izvore prihoda. To sve utječe na rast financijske imovine“, kaže Brlečić Valčić.

Ulaganje u nekretnine, iako i dalje prisutno, doživjelo je svojevrsnu transformaciju. Zbog novih zakonskih ograničenja – poput suglasnosti dvotrećinske većine stanara za pretvaranje stana u apartman – mnogi se odlučuju na kupnju nekretnina isključivo radi dugoročnog najma ili osiguranja stambenog pitanja za djecu.

Predsjednik Strukovnog udruženja agencija za promet nekretnina u Zadarskoj županiji Nikica Begonja ističe kako se još uvijek isplati ulagati u nekretnine, posebice u usporedbi s višegodišnjim plaćanjem najma.

– „Ako već dajete novac za najam, bolje je da ga ulažete u nešto svoje. Ako uspije – super, a ako ne, izgubili ste isto što biste ionako platili“, poručuje Begonja.

Na strani tradicionalnijih oblika štednje, građane ipak ohrabruje i rast kamata na štednju u bankama. U nesigurnim vremenima čak i oni s minimalnim prihodima pokušavaju "skloniti sa strane" barem nešto za nepredviđene situacije.

Zaključno, Hrvatska bilježi znatan rast financijske imovine građana, ali i jasno izražen dualizam – dok jedni šire svoje investicijske portfelje i traže nove načine zarade, drugi žive u sve većoj neizvjesnosti. Upravo ta slika, koja naizgled istovremeno potvrđuje i opovrgava postojanje krize, otkriva kompleksnost današnjeg financijskog trenutka.