Slavonski Brod pokazao kako izgleda civilizacija – a ostali?

SLAVONSKI BROD / HRVATSKA – Dok pojedini hrvatski gradovi bilježe rezultate dostojne razvijenih europskih zemalja, većina zemlje još uvijek doslovno pliva u vlastitom smeću. Najšokantniji je podatak da u Imotskom građani ne odvajaju otpad jer im nitko nije omogućio tu opciju. Sustav ne postoji. To nije nemar – to je ignoriranje osnovnih civilizacijskih standarda.

Slična situacija je i na Korčuli, Visu, Obrovcu, Vrgorcu i Čabru, gdje su brojke poražavajuće – 0% odvojenog otpada. U velikim gradovima stanje nije puno bolje: Split reciklira tek 27%, a Zagreb 45%.

I dok jug i središnja Hrvatska tonu u neorganiziranost i smeće, Slavonija ponovno pokazuje da zna, može i hoće. Slavonski Brod s 57% odvojenog otpada rame uz rame stoji s gradovima poput Osijeka (58%), Buzeta (60%) i Preloga (68%), koji su europski uzori u gospodarenju otpadom.

– Ovakvi rezultati jasno pokazuju da državni sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira, a neravnopravnost među građanima u dostupnosti usluga je neprihvatljiva – poručuje Mihael Zmajlović, bivši ministar zaštite okoliša.

U Sloveniji se u prosjeku odvaja 60% otpada, dok je Ljubljana s 70% uzor čitavoj EU. U Hrvatskoj pak – više se obećavalo nego što se napravilo. Iako su otvoreni neki centri za gospodarenje otpadom, njihov broj i učinak nisu ni približno dovoljni za ostvarenje europskih ciljeva.

Osim infrastrukture, problem je i u lošim navikama – u Zagrebu se u kante za plastiku ubacuju pelene, pokvarena hrana, pa čak i oružje.

Slavonski Brod pokazuje da se i bez skupih kampanja i milijunskih ulaganja može postići visoka razina odvajanja otpada – ako postoji volja, organizacija i podrška lokalne zajednice.

No bez odlučne intervencije države i jednakih pravila za sve, ostat ćemo država kontrasta: jedni recikliraju, drugi trunu u smeću.