Slavonski Brod preuzima vodstvo: Ovako izgleda kad sustav stvarno radi

Sinoć je u Slavonskom Brodu, u organizaciji educiranog medicinskog osoblja Zavoda za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije, održana još jedna u nizu edukativnih radionica “Prva pomoć kod djece”. Riječ je o programu koji je izazvao iznimno velik interes, pa su sudionici – njih ukupno oko stotinu – zbog prevelikog broja prijava raspoređeni u dva termina. Upravo taj odaziv posebno je razveselio ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu BPŽ, Branka Godića.

Godić objašnjava da je riječ o programu koji je Zavod sam osmislio i uveo kao novost u Hrvatskoj.

– Ovo je druga radionica “Prva pomoć kod djece”. Cijela priča počela je kao ideja još prošle godine, a prvu radionicu realizirali smo u travnju ove godine. Ona je tada bila usmjerena više na nogometne trenere. U razgovoru sa sudionicima zaključili smo da ovo otvorimo za sve koji rade s djecom. Htjeli smo isprobati ovaj oblik radionice i pokazalo se kao pun pogodak. Odaziv je odličan.

Ističe kako se nisu nadali tolikom broju prijava iz odgojno-obrazovnog sektora.

– Malo nas je iznenadilo koliko se “teta” iz vrtića te učitelja i učiteljica prijavilo. Prvi termin popunili smo u prvom ili drugom danu, pa smo odmah otvorili i drugi koji će se održati 25. u mjesecu. Očekujemo sličan broj sudionika.

Ideja za održavanje ovakvih radionica nastala je – kao i mnoge najvrjednije – iz stvarne situacije.

– Baš u susjednoj dvorani, na jednom dječjem turniru, dogodila se nezgoda. Došli smo na ideju da bi bilo zgodno obučiti trenere, ali i roditelje, jer se u dvoranama uvijek skupi i djece i odraslih. Cilj je da mogu pružiti osnovnu prvu pomoć do dolaska timova hitne službe.

Godić ističe kako su ponosni na činjenicu da su upravo oni prvi u Hrvatskoj koji provode ovakav model edukacije.

– Koliko znamo, ovo je jedinstvena radionica u Republici Hrvatskoj i nadam se da će i drugi Zavodi slijediti naš primjer. Sudionici su u najboljim rukama – rade s certificiranim instruktorima koji na razini države obučavaju djelatnike hitne i sanitetskog prijevoza.

Tri ključna segmenta: održavanje života, imobilizacije i hitna stanja kod djece

Jedna od predavačica bila je zamjenica ravnatelja Zavoda, dr. Branka Bardak, koja je najveći dio večeri posvetila najnovijim protokolima i praktičnim oblicima prve pomoći.

– Kroz tečajeve prve pomoći nekada se učilo pomagati i odraslima i djeci zajedno. Danas radimo tri predavanja za trenere i sve koji rade s djecom, kako bi se susreli s onim što bi ih eventualno moglo dočekati u radu.

Razložila je glavne segmente programa:

– Prvo su osnovni postupci održavanja života djeteta, drugo je imobilizacija kod ozljeda i zaustavljanje krvarenja, jer se to u sportu često događa. Treće su hitna stanja kod djece: dijabetes, epilepsija, astma… Djeca koja imaju takva stanja trebaju biti uključena u sport, ali uvijek postoji mali rizik i zato želimo naučiti trenere što treba učiniti u tim situacijama.

Potom je sudionicima pojasnila nove europske smjernice za reanimaciju djece.

– Prije mjesec-dva izašle su nove europske smjernice. Za laike se preporučuje: dođite do djeteta, lagano ga protresite i pozovite ga. Ako ne reagira, provjerite diše li. Ako dijete ne diše – daje se pet upuha. Ako nema znakova života, započinje masaža srca omjerom 30:2.

Njezin savjet bio je izravan:

– Nemojte se bojati masirati srce. Masira se donja polovica prsne kosti, dubine do 5 cm. Treba izbjegavati pritisak na želudac. Sve to radimo da održimo život do dolaska automatskog vanjskog defibrilatora ili hitne službe.

Dotaknula se i tema defibrilatora u školama:

– Prema mojim saznanjima, dvije škole u Slavonskom Brodu imaju defibrilatore. To je bila inicijativa roditelja, jer u tu školu idu djeca koja su kao bebe operirala srce. Ta su djeca danas dobro, ali preventivno su nabavljeni uređaji.

Glas struke iz vrtića i škola: “Ovo nam treba, ovo nam je posao”

Sudionica radionice, odgojiteljica Antonia Norac iz Dječjeg vrtića “Gita”, naglasila je kako svakodnevni rad s djecom podrazumijeva niz situacija koje iziskuju brzu reakciju.

– Svakodnevno radimo s djecom i dolazimo u najrazličitije situacije. Najčešće su to ogrebotine i posjekotine, ponekad šivanje. Lomovi su rjeđi, hvala Bogu. U zadnje vrijeme primjećujemo povećan broj astmatičnih napada i poneke epileptičke napade.

Dodala je da sustavna edukacija u vrtićima nije novost, ali da se uvijek pojavi nešto što je važno nadograditi.

– Mi odgojitelji prolazimo obuke, imam certifikat iz prve pomoći. Pratimo sve edukacije koje možemo, zbog nas i zbog djece. Već sam bila na nekim edukacijama, ali svaki put naučim nešto novo i zato sam ponovno došla.

Sličan stav dijeli i profesorica tjelesne i zdravstvene kulture Mirna Mikić, predsjednica Školskog sportskog saveza BPŽ.

– Predajem u OŠ “Dragutin Tadijanović”, radim i na Sveučilištu. Budući da sam stalno u radu s djecom i mladima, ovakve edukacije smatram nužnima. U mojoj školi postoji prijenosni defibrilator zahvaljujući donacijama roditelja. Bilo bi dobro da ga imaju i druge škole.

Osvrnula se i na najčešće ozljede:

– Na terenu su česti lomovi, opekline i sitne ozljede. Hvala Bogu, nije bilo potrebe za defibrilatorom, ali ovakva znanja treba stalno obnavljati. Djeca su sve manje aktivna, više sjede, pa su ozljede češće. Dobro je stalno ponavljati – pogotovo dio o opeklinama.

Brod postavlja standarde – drugi će ih tek slijediti

Nakon teoretskog dijela, sudionici su sinoć sudjelovali i u praktičnom dijelu radionice, gdje su mogli postavljati dodatna pitanja i uvježbati ključne postupke prve pomoći.

Radionica je još jednom pokazala da Slavonski Brod ima zajednicu koja aktivno brine o sigurnosti djece i želi biti spremna u svakoj situaciji. Zavod za hitnu medicinu BPŽ svojim je inovativnim pristupom stvorio program koji je – kako se čini – već postao model dobre prakse na razini države.