Europol otkrio kako ekstremisti vrbuju djecu?!

Videoigre su desetljećima bile sinonim za zabavu, opuštanje i virtualni bijeg iz svakodnevice. No u posljednje vrijeme taj se prostor tiho, ali sustavno mijenja. Nakon velike međunarodne operacije Europola, provedene 13. studenoga u sklopu inicijative „Referral Action Day“, Centar za sigurniji internet upozorava da gaming platforme sve češće postaju poligon za radikalizaciju mladih.

U akciji koju je provodilo osam europskih država uklonjena je ogromna količina opasnog sadržaja. Izbrisano je više od pet tisuća poveznica s džihadističkim materijalima, više od tisuću onih povezanih s desničarskim ekstremizmom i terorizmom, te više od stotinu linkova na rasističke i ksenofobne sadržaje. Statistika pokazuje nešto važnije od samih brojki – ekstremističke skupine ciljano ulaze u digitalne prostore gdje se djeca i mladi osjećaju najsigurnije.

Prema podacima Europola, sve je češća pojava da se unutar popularnih igara stvaraju virtualne rekonstrukcije terorističkih napada, školskih pucnjava ili pogubljenja. Takvi prizori, izrađeni u 3D okruženju, potom se montiraju, glazbeno naglašavaju, oblikuju u atraktivne video formate i distribuiraju putem društvenih mreža. Cilj je jasan: doprijeti do mladih koji su navikli na brze podražaje i koji teško razlikuju granicu između virtualne fikcije i stvarnog nasilja.

U Centru za sigurniji internet ističu da su roditelji često uvjereni kako je riječ o bezazlenoj zabavi. No realnost je daleko složenija.
— Ekstremističke skupine idu tamo gdje su djeca, a danas su to gaming sobe i chatovi unutar igara. Roditelji često misle da je to samo igra, no iza avatara može stajati osoba koja sustavno manipulira djetetom. Ne suočavamo se s pasivnim gledanjem nasilja, nego s aktivnim uključivanjem djece u kreiranje i normaliziranje mržnje — upozorava Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet.

Ovaj digitalni pomak dolazi u trenutku kada hrvatsku javnost već potresaju brojni slučajevi vršnjačkog nasilja. Snimke fizičkih obračuna među djecom, koje se zatim šire društvenim mrežama, postale su gotovo svakodnevica. Stručnjaci upozoravaju da se obrasci agresije iz virtualnog okruženja preslikavaju u stvarni svijet, ali i obrnuto.
— Svakodnevno svjedočimo rastu nasilja među djecom kako na internetu, tako i uživo. Moramo puno glasnije govoriti o zaštiti djece u svim okruženjima, a ne tek kada se dogodi tragedija. Prevencija je jedini alat kojim dugoročno možemo mijenjati ove negativne trendove — naglašava Ramljak.

Uz gaming platforme, sve su rizičniji i streaming servisi te kanali na kojima se dijeli igranje uživo ili stvaraju zatvorene chat-sobe izvan nadzora roditelja i institucija.
— Razgovarajte s djecom o tome s kim igraju i o čemu pričaju u chatovima. Ako naiđu na govor mržnje, pozive na nasilje ili veličanje terorizma, moraju znati da to nije šala. Radikalizacija često započinje u igri, a nastavlja se u privatnim porukama na drugim aplikacijama — ističe Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet.

Centar nastavlja pratiti situaciju i pružati podršku školama, institucijama i roditeljima. Njihova poruka ostaje jasna: zaštita djece mora postati prioritet, jer digitalni svijet više nije izdvojeni prostor njihove svakodnevice. On je njezin sastavni dio, mjesto gdje se gradi identitet, gdje se sklapaju prijateljstva, ali, sve češće, i gdje vrebaju opasne ideologije.

Ako se u tom prostoru djeca igraju, odrasli više ne smiju ostati po strani. Jer dok najmlađi misle da igraju igru, netko drugi vrlo često pokušava igrati igru s njima.