Slavonija se i ove godine našla na neslavnom vrhu hrvatske ljestvice zagađenja zraka, a Slavonski Brod ponovno je među gradovima u kojima je disanje postalo zdravstveni rizik, javlja SiB.hr. Najnovija analiza Poliklinike Sursum Corda, temeljena na službenim podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, otkriva alarmantnu stvarnost: Brođani su tijekom godine više od 240 dana udisali zrak koji prelazi zdravstveno preporučene granice.
Drugim riječima – gotovo svaki drugi dan.
Grad uz Savu – grad pod česticama
Prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnja prosječna koncentracija najopasnijih finih čestica PM2.5 ne bi smjela prelaziti 5 µg/m³, dok su za PM10 granice postavljene na 15 µg/m³. Dopuštena su tek četiri do pet dana prekoračenja godišnje. U Slavonskom Brodu ta se brojka ne mjeri u danima – nego u mjesecima.
Analiza pokazuje da Slavonski Brod bilježi između 170 i 196 dana prekoračenja PM2.5 čestica, svrstavajući ga uz bok Zagrebu i Sisku kao jedan od gradova s najzagađenijim zrakom u Hrvatskoj. Kod grubljih čestica PM10 situacija je tek nešto „bolja“, ali i dalje zabrinjavajuća – 69 dana prekoračenja u jednoj godini.
Za usporedbu, Rijeka je imala 12 dana prekoračenja PM2.5, Split pet dana PM10, a razlika između Zagreba i Rijeke prelazi 250 dana. Slavonski Brod, smješten u nizini, bez morske cirkulacije zraka i uz stalne izvore onečišćenja, godinama ostaje zarobljen u oblaku koji nitko sustavno ne razmiče.
Nevidljivi ubojice u plućima
Fine čestice PM2.5 zbog svoje mikroskopske veličine ulaze duboko u dišni sustav i krvotok. Njihov učinak nije trenutačan, ali je dugoročan i razoran. Dr. sc. Valentin Stuhne, vlasnik Poliklinike Sursum Corda, upozorava da kvaliteta zraka nije apstraktna ekološka tema, nego ozbiljno javnozdravstveno pitanje.
Kada grad bilježi više od 150 dana prekoračenja, ne govorimo o incidentima, nego o kroničnoj izloženosti zraku koji dugoročno oštećuje organizam – posebno kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Povezanost finih čestica s razvojem raka pluća, astme, KOPB-a, kardiovaskularnih bolesti i kroničnih upala odavno je znanstveno potvrđena.
U Slavonskom Brodu to više nije teorija, nego svakodnevica.
Slavonija bez odgovora, Brod bez zraka
Iako se godinama govori o prekograničnom onečišćenju, industriji, prometu i individualnim ložištima, rezultati izostaju. Brojke ostaju iste ili gore, a zrak – težak. Slavonija se, za razliku od obale, ne može osloniti na vjetar i more da razrijede problem. Ono što ostaje jest pitanje političke volje, sustavnih mjera i odgovornosti.
Posebno zabrinjava činjenica da analiza ne obuhvaća nekoliko hrvatskih gradova jer nemaju mjerne postaje za PM2.5 i PM10 čestice. Ako ne mjeriš – problem ne postoji. A Slavonski Brod ga mjeri već godinama i plaća cijenu zdravljem svojih stanovnika.
Zrak kao luksuz
Podaci Poliklinike Sursum Corda jasno pokazuju da nijedan veći hrvatski grad ne ispunjava WHO standarde, ali razlike među njima su goleme. Dok se u nekim sredinama prekoračenja broje na prste jedne ruke, u Slavonskom Brodu broje se u stotinama dana.
U gradu na Savi, čist zrak postao je luksuz, a ne osnovno pravo. I dok se statistike gomilaju, Brođani i dalje otvaraju prozore – nadajući se da će barem danas udahnuti nešto što neće ostaviti posljedice sutra.