Nova ekološka bomba u Slavonskom Brodu: Zakopava li se azbest dok institucije šute?

Dok stanovnici upozoravaju na moguće nepropisno odlaganje opasnog otpada na području Ulice Krivača u Slavonskom Brodu, uključujući i materijal za koji postoji ozbiljna sumnja da sadrži azbest, reakcije nadležnih institucija ostavljaju dojam birokratskog odrađivanja forme, bez stvarne namjere da se problem razriješi u razumnom roku.

Prema navodima građana, na toj se lokaciji dulje vrijeme odlaže građevinski otpad, koji se pritom ne samo gomila, nego i zakopava, čime dolazi do vidljivog podizanja razine terena. Posljedice takvog postupanja već su, tvrde, itekako opipljive – područje podvožnjaka na Sjevernoj veznoj cesti redovito se zadržava pod vodom nakon oborina, dok postoji realna bojazan da bi slična sudbina mogla zadesiti i obližnje naselje Čaplja. Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da se, prema svjedočenjima s terena, među odloženim materijalom nalaze i veće količine azbesta, i to bez ikakvih vidljivih mjera zaštite ili kontrole.

Na tako ozbiljna pitanja očekivali bi se jednako ozbiljni i nedvosmisleni odgovori. Međutim, Grad Slavonski Brod, iako potvrđuje da je prijavu zaprimio 25. ožujka te da je u tijeku postupak nadzora komunalnog redarstva, odlučio je odgovoriti tek na jedan dio upita, dok je niz ključnih pitanja – od eventualnog uzorkovanja materijala, potvrde prisutnosti azbesta, identifikacije odgovorne osobe pa sve do konkretnih mjera zaštite građana – ostao bez odgovora. Takav pristup ne djeluje kao iznimka, nego kao pravilo, jer su i druge institucije kojima su upućeni upiti pokazale sličan obrazac komunikacije.

Ministarstvo zaštite okoliša navodi kako uopće nema saznanja o predmetnom slučaju, dok Državni inspektorat potvrđuje zaprimanje prijave, ali ističe da je ista tek uvrštena u plan rada za naredno razdoblje, bez preciziranja kada bi se konkretne radnje mogle očekivati. U situaciji u kojoj postoji sumnja na odlaganje opasnog otpada, takav odgovor teško može zadovoljiti javni interes, osobito kada se zna da zakon jasno propisuje hitno postupanje u slučajevima koji uključuju azbest.

Naime, azbest kao opasni otpad podliježe strogim pravilima zbrinjavanja jer njegovo nepravilno odlaganje može imati dugoročne posljedice po zdravlje ljudi i okoliš. Nadležne službe u takvim su slučajevima dužne osigurati lokaciju, provesti analize i organizirati stručno uklanjanje otpada. Odgovornost za takav otpad primarno snosi njegov počinitelj, a ako isti nije poznat, obveza prelazi na jedinicu lokalne samouprave, koja mora osigurati njegovo uklanjanje u najkraćem mogućem roku.

U ovom slučaju, međutim, čini se kako se odgovornost, jednako kao i sam otpad, zasad uspješno – zakopava. Dok institucije odgovaraju parcijalno ili se pozivaju na procedure, građani ostaju bez jasnih informacija, ali i bez osjećaja sigurnosti. Jer problem Krivače više nije samo pitanje otpada, nego i pitanje transparentnosti, odgovornosti institucija i povjerenja u sustav koji bi trebao reagirati brzo, jasno i u interesu javnosti.