Nagrade za najbolje radove mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje

Danas su u slavonskobrodskoj Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, dodijeljene nagrade za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje, piše Radio Slavonija.  Cilj nagrade, koju Podružnica dodjeljuje jednom godišnje, jest promicanje istraživanja povijesti sjeveroistočnog dijela Hrvatske (Slavonije, Srijema i Baranje), kao i poticanje historiografskog istraživanja i pisanja u najmlađoj populaciji, akademskoj i izvanakademskoj (na Natječaj se primaju radovi autora do 28 godina). Između radova pristiglih na ovogodišnji Natječaj, Povjerenstvo Podružnice za ocjenu radova prvu je nagradu dodijelilo Luki Jakopčiću iz Zagreba i Mislavu Matišiću iz Belišća za rad ‘Stanovništvo jugoistočne Baranje od 16. do početka 20. stoljeća’.

Jedan od nagrađenih, Luka Jakopčić iz Zagreba, vodi privatnu agenciju za savjetovanje u kulturi i ruralnom razvoju. Govoreći o nagrađenom radu istaknuo je – Utvrdili smo da se u demografskom smislu Baranja, a onda u širem smislu i cijela istočna Hrvatska, nalazi na epohalnoj prekretnici i da zapravo procesi koje traju unazad dva i više stoljeća, su se u drugoj polovici 20. stoljeća dosta drastično preokrenuli i na neki način zaključak rada jest taj da, s obzirom na dramatičnost demografskih promjena i nekakvi razvojni odgovori bi trebali biti isto tako nekonvencionalni, inovativni, izvan nekakvih uvriježenih razvojnih faza.-

Mislav Matišić je profesor geografije i povijesti, rodom iz Belišća. O nagrađenom radu nam je rekao – Sama Baranja kao periferija najveće problemske regije u Hrvatskoj, to jest Slavonije i Baranje, koja i propada, mi smo razmišljali kako je pokušati revitalizirati, dvojica mladih ljudi to ne mogu sami, ali mogu krenuti od znanstvenog rada, mogu to dovesti na jednu novu razinu. To smo i napravili u sklopu hrvatsko-slovenskih etnoloških paralela koje su bile ovaj mjesec u Baranji, s jednim novim radom koji se bazira na etapama sociodemografske tranizicije ‘Baranja u očima obitelji Orikin’ i sad treća etapa bi trebalo biti nešto konkretno da pokažemo bar smjernice kojima bi to promijenili.-

Drugu nagradu dobio je Veljko Maksić iz Vere, sela pokraj Vukovara, za rad ‘Čimbenici pojave i održivosti hajdučije na slavonsko-srijemskom području u XVIII. stoljeću’. Govoreći o svom radu naglasio je – Čitajući knjige Slavka Gavrilovića došao sam na taj problem hajdučije i onda vas to zainteresira, pa sam pročitao jedno, drugo djelo i odlučio sam napraviti sintezu. Na bazi tog Gavrilovićevog djela, ali i djela Dušana Popovića, a opet u suprotnosti sa Šišićem, koji dosta romantičarski gleda na hajduke. Iz te perspektive je složena neka sinteza o pojavi i održivosti hajdučije.-

A treću nagradu dobila je Ivana Drmić, koja predaje latinski jezik u Katoličkoj gimnaziji u Požegi, a za rad ‘(Pre)imenovanja ulica i trgova u Slavonskom Brodu od 1941. do danas’ – Moje istraživanje seže još na 18. stoljeće, ali je fokus na vremenu od NDH do moderne Hrvatske države. Htjela sam pokazati da ulice i trgovi nisu apolitični i ahistorijski nastrojeni, nego da doprinose povijesnosti prostora i da te promjene uvelike ovise o nekakvim društvenim i političkim zbivanjima i promjenama.-

Predstojnik podružnice dr.sc. Stanko Andrić podsjetio je na glavni cilj ovog natječaja – Ono što želimo postići je da kod mlađih povjesničara potaknemo zanimanje za istraživanje ovog dijela hrvatske povijesti, slavonsko-srijemskih i baranjskih prostora koji su možda u komparativnom zaostatku za ostatkom hrvatske historiografije.-

Uz diplome, nagrađeni su dobili i skromne novačene nagrade te prigodne poklone Instituta za povijest