Gospodarstvo

Obiteljske trgovine ponovno bi mogle raditi nedjeljom?

Autor: 035portal Datum objave: 08.02.2026. u 08:00

Zabrana rada nedjeljom, koja je u proteklim godinama snažno obilježila poslovanje malih trgovaca, mogla bi doživjeti svoju prvu ozbiljniju korekciju. Izmjene i dopune Zakona o obrtu, koje Ministarstvo gospodarstva planira donijeti u drugom tromjesečju 2026. godine, otvaraju mogućnost da se obiteljskim obrtima u maloprodaji dopusti rad i nedjeljom, bez ograničenja propisanih Zakonom o trgovini.

Prema obrazloženju Ministarstva gospodarstva, objavljenom u okviru plana zakonodavnih aktivnosti upućenog u javno savjetovanje, na obiteljske obrte koji obavljaju djelatnost prodavaonice i druge oblike trgovine na malo više se ne bi primjenjivala ograničenja tjednog radnog vremena ni zabrana rada na temelju posebnog propisa. U praksi bi to značilo da bi mali obiteljski dućani ponovno mogli otvoriti vrata i nedjeljom.

Takav prijedlog pozdravila je Hrvatska obrtnička komora (HOK), čiji predsjednik Dalibor Kratohvil ističe kako se Komora već dulje vrijeme zalaže za ukidanje zabrane rada nedjeljom za male trgovce. Naglašava da su upravo obrtnici u sektoru trgovine, osobito mali obiteljski dućani, najviše pogođeni ograničenjem rada nedjeljom i administrativnim mjerama ograničenja cijena, što je dodatno otežalo ionako ugroženo poslovanje.

Kratohvil upozorava kako mali obrtnici ne mogu biti tretirani jednako kao veliki trgovački lanci, jer je njihova tržišna pozicija bitno drukčija. Male trgovine, ističe, često su jedini opskrbni punktovi u kvartovima, manjim mjestima i ruralnim područjima, a u mnogim sredinama predstavljaju prvu i jedinu pomoć građanima u svakodnevnoj opskrbi.

Poseban naglasak stavlja na činjenicu da bi se kod obiteljskih obrta rad nedjeljom temeljio na radu samog obrtnika i članova njegove obitelji, čime se ne bi ugrožavala prava radnika. Upravo zato HOK smatra da je ovakav model prihvatljiv i socijalno održiv. Kao dodatni argument navodi se i poslovanje obrta na grobljima, u svetištima i u blizini crkava, kao i suvenirnica, čija je djelatnost tržišno najaktivnija upravo nedjeljom i blagdanima.

Podaci koje iznosi Hrvatska obrtnička komora dodatno ilustriraju problem. U Cehu trgovine kao glavne djelatnosti u prosincu 2025. godine bilo je aktivno 8.894 obrta, što je stotinu manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Taj je pad indikativan jer ukupni broj obrta u Hrvatskoj i dalje raste – prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u prosincu 2025. u Hrvatskoj je bilo 133.640 obrta, što je rast od 8,6 posto u odnosu na godinu ranije, odnosno gotovo 47 posto u odnosu na 2020. godinu.

Iako prijedlog nailazi na široku podršku među obrtnicima, ostaje niz otvorenih pitanja. Na to upozorava i Robert Momić, županijski čelnik Obrtničke komore, koji ističe da je ključno kako će zakon definirati pojam obiteljskog obrta. Nejasno je, kaže, hoće li se izuzeće odnositi isključivo na trgovine u kojima nedjeljom rade samo članovi obitelji ili će biti dopušten i rad u slučajevima kada obrt ima jednog zaposlenog koji nije član obitelji.

Momić upozorava i na neravnopravan položaj obrtnika u turističkim sredinama, navodeći primjer obiteljskih suvenirnica kojima je zabranjen rad nedjeljom, dok su trgovine unutar hotelskih kompleksa izuzete od zabrane. Posebno teškom smatra situaciju obrta u unutrašnjosti zemlje, gdje ne postoje veliki turistički kompleksi, pa su mali trgovci dodatno zakinuti.

Ako izmjene Zakona o obrtu budu usvojene u predloženom smjeru, najveći dobitnici mogli bi biti mali obiteljski dućani u kvartovima, selima i manjim gradovima, kao i obrti u turističkim područjima u kojima je vikend-potrošnja najizraženija. No, konačna ocjena ovisit će o detaljima koji će biti poznati tek u nacrtu zakona – od načina dokazivanja statusa obiteljskog obrta do mehanizama koji bi trebali spriječiti zlouporabu ovog izuzeća od strane većih trgovaca.

Jedno je, međutim, jasno: prijedlog predstavlja prvi ozbiljan pomak u reguliranju rada nedjeljom koji ide u korist malih obrtnika, a hoće li se pretvoriti u stvarnu pomoć ili ostati tek djelomično rješenje, pokazat će zakonodavni detalji koji tek slijede.