Gospodarstvo

Za novi mobitel, cipele, ljetovanje...Uskoro biste mogli morati pokazati platnu listu

Autor: 035portal Datum objave: 08.07.2026. u 15:00

Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji bi na snagu trebao stupiti već u studenome, mogao bi značajno promijeniti način na koji građani u Hrvatskoj kupuju proizvode na rate. Promjene neće osjetiti samo banke, već i telekom operateri, trgovci i druga prodajna mjesta koja nude obročnu otplatu, a cilj zakonodavca je spriječiti prekomjerno zaduživanje građana i smanjiti broj ovrha i blokada, piše Glas Slavonije.

Najveća novost odnosi se na obvezu da svi koji odobravaju kupnju na rate, a nisu banke, od Hrvatske narodne banke moraju ishoditi posebnu licencu kojom će dokazati da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost kupca. Drugim riječima, kupnja mobitela ili druge skuplje opreme na rate više se neće promatrati samo kao obična trgovina, već kao oblik kreditnog odnosa koji podliježe strožem nadzoru.

Za telekom operatere prijelazno razdoblje traje nešto dulje pa će se ove odredbe početi primjenjivati od lipnja iduće godine, kako bi imali dovoljno vremena prilagoditi poslovanje novim pravilima.

Hoće li trgovci tražiti platne liste?

Jedno od pitanja koje izaziva najviše interesa jest kako će se ubuduće provjeravati kreditna sposobnost kupaca.

Prema pojašnjenju Hrvatske narodne banke, trgovci i telekomi neće imati neograničen pristup računima građana niti će moći slobodno pregledavati njihove financijske podatke. Međutim, moći će od kupaca zatražiti dokumentaciju kojom će dokazati svoju kreditnu sposobnost, poput platnih lista, potvrda o primanjima ili izvadaka iz računa, ako je to potrebno za procjenu rizika.

Istodobno, pravo pristupa podacima iz Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) i dalje ostaje ograničeno te neće biti dostupno svim prodavateljima.

Cilj je manje blokada i ovrha

Razlog donošenja zakona leži u činjenici da upravo obročna kupnja kod telekoma i drugih pružatelja usluga često završava dugovima koji kasnije prerastu u ovrhe i blokade računa.

Prema posljednjim podacima Fine, gotovo 195 tisuća građana ima blokirane račune. Glavnica njihovih dugova iznosi oko 3,1 milijardu eura, a zajedno s kamatama penje se na čak 4,3 milijarde eura. Najveći dio ukupnog duga odnosi se na banke, dok telekomi stvaraju najveći broj pojedinačnih ovrha, iako su pojedinačni iznosi uglavnom znatno manji.

Upravo zbog toga zakonodavac želi spriječiti situacije u kojima građani istodobno kupuju uređaje na rate kod više prodavatelja, a potom zbog nagomilanih obveza završavaju u blokadi ili osobnom stečaju.

Telekomi upozoravaju na dodatnu birokraciju

Tri najveća hrvatska telekom operatera – HT, A1 i Telemach – poručuju kako će poslovanje uskladiti sa zakonom, ali ističu da je još prerano procjenjivati kakve će sve posljedice nove obveze imati na korisnike.

Posebno upozoravaju kako telekomi nisu financijske institucije te smatraju da bi pretjerano složena regulacija mogla otežati kupnju uređaja na rate i povećati administrativno opterećenje, bez značajnog poboljšanja zaštite potrošača. Smatraju i da bi kontrola zaduženosti građana trebala ostati primarno u okviru financijskog sustava, a ne biti prenesena na trgovce i operatere.

Stroža pravila za sve

Osim novih pravila za trgovce i telekome, zakon donosi i niz drugih promjena. Jednim propisom objedinit će se stambeni i potrošački krediti, pooštravaju se pravila oglašavanja kredita, uvode dodatna pravila za digitalne banke i kratkoročne kredite te preciznije uređuje područje prešutnih prekoračenja.

Iako će dio građana zbog strožih provjera možda teže dolaziti do kupnje na rate, namjera zakonodavca jest smanjiti rizik prezaduženosti i zaštititi potrošače od financijskih problema koji često završavaju dugotrajnim blokadama i ovrhama.