Kreće velika sanacija kolnika na autocesti A3: Za radove vrijedne 12,4 milijuna eura stigla samo jedna ponuda
Autor: 035portal
Datum objave: 20.07.2026. u 12:30
Na autocesti A3 Bregana – Zagreb – Lipovac priprema se opsežna sanacija kolnika na dionici dugoj čak 24 kilometra. Hrvatske autoceste (HAC) za izvođenje radova odabrale su zajednicu ponuditelja STRABAG i Osijek-Koteks, čija je ponuda vrijedna 12,4 milijuna eura.
Zanimljivo je da je na javni natječaj pristigla samo jedna ponuda, i to upravo ponuda dviju građevinskih kompanija koje su u konačnici odabrane za izvođenje radova.
Sanacija će obuhvatiti lijevi, odnosno sjeverni kolnik autoceste, na dionici od kilometra 166+000 do kilometra 190+000. Riječ je o zahvatu koji će biti znatno opsežniji od uobičajenog presvlačenja kolnika novim slojem asfalta.
Projekt predviđa uklanjanje dotrajalih dijelova postojeće kolničke konstrukcije, recikliranje postojećeg materijala te izvedbu novih nosivih i asfaltnih slojeva. Nakon završetka građevinskih radova bit će obnovljene i oznake na kolniku, čime bi se trebala dodatno unaprijediti sigurnost i kvaliteta prometovanja ovom važnom autocestovnom dionicom.
S obzirom na duljinu zahvata i opseg planiranih radova, riječ je o jednom od značajnijih projekata obnove autocestovne infrastrukture na toj trasi. Sanacija bi trebala pridonijeti produljenju vijeka trajanja kolnika i smanjenju potrebe za učestalim intervencijama na dionici koja je važna poveznica između Zagreba, Slavonije i krajnjeg istoka Hrvatske.
Tijekom izvođenja radova vozači mogu očekivati izmjene u organizaciji prometa, moguće sužavanje kolnika i ograničenja brzine, ovisno o fazama sanacije. Sudionici u prometu stoga će trebati dodatno pratiti privremenu prometnu signalizaciju i upute nadležnih službi.
Sanacija 24 kilometra autoceste vrijedna je 12,4 milijuna eura, a radovi neće obuhvatiti samo novi asfalt, već kompletnu obnovu dotrajalih dijelova kolničke konstrukcije.
Autocesta stara gotovo četiri desetljeća: Obnova će biti puno složenija od običnog presvlačenja asfalta
Dionica autoceste na kojoj će se izvoditi radovi puštena je u promet još 1988. godine, a njezin je lijevi kolnik dijelom izgrađen na trasi nekadašnje magistralne ceste Zagreb – Beograd. Nakon gotovo četiri desetljeća korištenja, kolnička konstrukcija zahtijeva temeljitu obnovu.
Istražni radovi pokazali su da se ispod postojećih asfaltnih slojeva nalazi složena višedesetljetna konstrukcija, građena u više slojeva i u različitim fazama. Ispod habajućeg, veznog i nosivog asfaltnog sloja nalaze se cementna stabilizacija, nevezani kameni materijal, sloj bitošljunka te stari betonski kolnik debljine približno 20 centimetara.
Upravo zbog takve strukture postojeće prometnice planirani zahvat neće biti moguće svesti na jednostavno glodanje nekoliko centimetara dotrajalog asfalta i postavljanje novog završnog sloja.
Obnova će zato biti znatno složenija i zahtjevnija. Opseg i način izvođenja radova razlikovat će se ovisno o dijelu kolnika koji se sanira – voznom, pretjecajnom ili zaustavnom traku. Na pojedinim dijelovima bit će potrebno uklanjati dotrajale slojeve konstrukcije, dok će se postojeći materijal, gdje je to moguće, reciklirati i ponovno koristiti u sklopu obnove.
Planirana sanacija tako će obuhvatiti dublje slojeve autoceste, izvedbu novih nosivih i asfaltnih slojeva te završnu obnovu horizontalne prometne signalizacije.
S obzirom na starost dionice i složenost postojeće konstrukcije, radovi će predstavljati značajan građevinski zahvat, ali bi nakon njih autocesta trebala dobiti kvalitetniju i dugotrajniju kolničku konstrukciju. Posebnu pozornost tijekom izvođenja radova zahtijevat će i organizacija prometa, budući da će se sanacija provoditi na dionici dugoj 24 kilometra, uz postupno izvođenje radova na različitim trakama kolnika.
Autocesta iz 1988. godine tako ide na temeljitu obnovu – ne samo novim asfaltom, već zahvatom koji će zadirati duboko u njezinu višeslojnu konstrukciju.
Najveći zahvat na voznom traku
Najopsežnija sanacija predviđena je na voznom traku, gdje će se ukloniti postojeći slojevi kolničke konstrukcije u širini od 4,55 metara. Takav zahvat obuhvatit će središnju crtu, cijeli vozni trak, rubni trak te dio zaustavnog traka.
Nakon uklanjanja dotrajalih slojeva, izvest će se nova kolnička konstrukcija. Ona će se sastojati od 20 centimetara recikliranog nosivog sloja, na koji će se ugraditi osam centimetara nosivog asfalta, potom 5,5 centimetara veznog sloja te završni, 4,5 centimetra debeli habajući sloj od splitmastiksasfalta.
Takva konstrukcija trebala bi osigurati veću čvrstoću i dugotrajnost obnovljenog dijela kolnika, posebno na voznom traku koji je svakodnevno izložen velikom prometnom opterećenju.
Radovi neće biti jednaki na cijeloj širini autoceste. Na pretjecajnom traku zadržat će se dio postojeće kolničke konstrukcije, dok je na zaustavnom traku predviđena izvedba dvaju novih asfaltnih slojeva ukupne debljine 10 centimetara.
Razlike u načinu sanacije svakog od triju trakova vidljive su i na projektnom poprečnom profilu, koji zasebno prikazuje planirane radove na voznom, pretjecajnom i zaustavnom traku.
Takav pristup pokazuje da će se obnova provoditi ciljano, ovisno o stanju i konstrukciji pojedinog dijela kolnika. Umjesto jedinstvenog zahvata na cijeloj širini autoceste, na svakom će se traku primijeniti rješenje prilagođeno postojećem stanju i potrebnoj razini sanacije.
Najdublja i najopsežnija obnova tako je predviđena upravo na voznom traku, gdje će postojeće slojeve zamijeniti potpuno nova konstrukcija s recikliranim nosivim materijalom i više slojeva asfalta.
Autocesta A3 se obnavlja | foto: screenshot YT
Stari materijal neće završiti kao otpad: Asfalt i cementirani slojevi ponovno će se koristiti u obnovi autoceste
Jedan od građevinski najzanimljivijih dijelova projekta bit će hladno recikliranje materijala uklonjenog s postojeće kolničke konstrukcije. Umjesto da se glodani asfalt i uklonjeni cementom stabilizirani materijal jednostavno odvezu i zbrinu kao otpad, predviđeno je njihovo ponovno korištenje u izgradnji novog nosivog sloja.
Prema početno predloženoj recepturi, nova mješavina sadržavala bi približno 60 posto glodanog asfalta i 40 posto uklonjenog cementom stabiliziranog materijala. U mješavinu će se dodavati i pjenjeni bitumen, cement i voda, dok će konačan sastav biti određen nakon dodatnih laboratorijskih ispitivanja i provjera koje će provesti izvođač radova.
Od tako pripremljenog recikliranog materijala izvest će se novi nosivi sloj debljine 20 centimetara. Time će se značajan dio materijala iz postojeće autoceste ponovno ugraditi u novu konstrukciju, umjesto da se tretira kao otpad.
Materijal će se proizvoditi u kontroliranom postrojenju, gdje će se osiguravati ujednačena kvaliteta i odgovarajući sastav mješavine. Nakon proizvodnje prevoziti će se na gradilište pokrivenim kamionima, a zatim ugrađivati pomoću finišera.
Nakon razastiranja slijedi zbijanje sloja teškim tandemskim valjcima, mase između devet i 12 tona ili više, ovisno o rezultatima probne dionice. Upravo će probna dionica pokazati koji su način i intenzitet zbijanja najprikladniji kako bi se postigla potrebna kvaliteta i nosivost novog sloja.
Ovakav način obnove predstavlja primjer suvremenijeg pristupa sanaciji prometne infrastrukture, u kojem se postojeći materijali ne odbacuju, nego se u najvećoj mogućoj mjeri ponovno koriste u novoj konstrukciji.
Stara autocesta tako će se djelomično obnoviti vlastitim materijalom – ono što se ukloni s kolnika ponovno će postati dio novog nosivog sloja.
Radovi će se izvoditi uz promet
Budući da je riječ o jednoj od najvažnijih hrvatskih autocesta, velik izazov bit će organizacija gradilišta i regulacija prometa. Izvođač će radove morati izvoditi u terminima koje odrede Hrvatske autoceste, neovisno o tome radi li se danju ili noću. Projektna dokumentacija izričito zahtijeva da se promet ometa samo u razdobljima predviđenima za radove te da se površine nakon svake faze očiste i pripreme za sigurno odvijanje prometa.
Prije početka asfaltiranja izvođač mora izraditi tehničko-tehnološki elaborat, dostaviti popis strojeva i radnika te provesti prethodna ispitivanja svih materijala. Na gradilištu će biti potreban stalni stručni i tehnološki nadzor, uz laboratorijska ispitivanja asfalta, bitumena i agregata.
Nakon novog kolnika slijedi i nova signalizacija
Nakon završetka građevinskog dijela radova i izvedbe novih slojeva kolničke konstrukcije, na obnovljenoj dionici autoceste slijedi i obnova horizontalne prometne signalizacije. Nove crte, strelice i druge oznake na kolniku morat će zadovoljiti stroge zahtjeve koji se odnose na vidljivost, retrorefleksiju, trajnost i otpornost na klizanje.
Kvalitetna horizontalna signalizacija posebno je važna na autocestama, gdje se vozila kreću velikim brzinama, a vozači se često oslanjaju upravo na oznake na kolniku kako bi jasno pratili prometne trakove, rubove kolnika i druge elemente prometne infrastrukture. Zbog toga će završna signalizacija biti izvedena tako da ostane jasno uočljiva i u različitim vremenskim uvjetima, uključujući noćnu vožnju i smanjenu vidljivost.
Oznake na autocesti izvodit će se bijelom bojom, dok će se žuta boja koristiti za privremenu regulaciju prometa tijekom izvođenja radova. Na taj će način vozači jasno moći razlikovati trajne oznake od privremenog režima prometa uspostavljenog za vrijeme sanacije.
Rubne oznake bit će široke 20 centimetara, a mogu biti izvedene i kao posebne zvučne ili vibracijske crte. Takve oznake imaju dodatnu sigurnosnu funkciju jer pri prelasku kotača preko njih stvaraju zvuk i vibraciju, čime vozača upozoravaju da je vozilom izašao iz svojeg prometnog traka.
Na taj se način obnova autoceste neće završiti samo novim slojevima asfalta. Nakon građevinskih radova uslijedit će i završno uređenje prometne infrastrukture, čiji je cilj osigurati jasnije označavanje kolnika i dodatno povećati sigurnost svih sudionika u prometu.
Nakon što se obnovi sama konstrukcija autoceste, vozače će dočekati i nove, vidljivije i sigurnije oznake na kolniku.
