Rasprava o mobitelima postaje rasprava o djetinjstvu. Što mi biramo?

Mobiteli više neće biti samo zabranjeni tijekom nastave, nego i za vrijeme školskih odmora – najavila je jučer  posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin, potvrdivši da se pripremaju izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama za osnovne škole. Prema novom prijedlogu, pametni telefoni i drugi digitalni uređaji smjeli bi se koristiti samo u edukativne svrhe ili kada za to postoje zdravstveni razlozi.

Šimetin je objasnila kako su škole ionako jedino mjesto u kojem djeca već sada imaju ograničenu upotrebu mobitela, ali pravila se razlikuju od škole do škole. U nekima su uređaji potpuno zabranjeni za vrijeme nastave, dok je u drugima sve prepušteno ravnateljima i učiteljskim vijećima. Izmjenama pravilnika uvodi se jedinstveno pravilo: u osnovnim školama mobiteli bi, osim na nastavi, bili zabranjeni i tijekom odmora.

Za srednje škole, dodala je, tražit će se drugačiji model, jer se radi o starijim učenicima čije navike, potrebe i razina odgovornosti nisu iste kao u osnovnoškolaca.

Raspravu je potaknula saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, koja smatra da bi se pitanje mobitela trebalo regulirati zakonom, a ne samo pravilnikom. Istaknula je kako su mnoge europske zemlje već uvele stroge mjere, a u Europskom parlamentu se raspravlja i o ograničavanju pristupa društvenim mrežama mlađima od 13 ili 16 godina. Njezin prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju dobio je potporu više od petine zastupnika te će se o njemu raspravljati u Saboru.

Dok Ministarstvo naglašava da se uporaba mobitela ne treba regulirati zakonom, nego školskim pravilnicima, iz Sabora dolazi stav da bez jasnog zakonskog okvira pravila neće biti ujednačena, a škole će ostati prepuštene same sebi.

Paralelno s raspravom o mobitelima, u izmjenama pravilnika najavljeno je i ograničavanje ovlasti roditelja u opravdavanju izostanaka s nastave. Umjesto dosadašnjeg neograničenog broja, roditelji bi ubuduće mogli opravdati izostanak učenika do tri dana samo dvaput ili triput u polugodištu, što je mjera koja bi mogla dovesti do manjeg broja neopravdanih sati, ali i do tenzija između roditelja i škola.

Ravnatelji, psiholozi i liječnici upozoravaju da pitanje nije samo u zabrani, nego u digitalnoj kulturi. Ravnateljica bjelovarske Komercijalne i trgovačke škole Nataša Vibiral smatra da zabrana u srednjim školama ne može biti potpuna jer bi to ignoriralo svakodnevne potrebe učenika, poput korištenja mobilnih karata ili plaćanja obroka. Ravnatelj osnovnih škola Antonio Jurčev naglasio je da odrasli moraju pokazati kako se tehnologija koristi odgovorno i smisleno, a ne kao zamjena za razgovor, igru i druženje.

Istraživanja koja su predstavljena na okruglom stolu upozoravaju na tjeskobu, ovisnost o društvenim mrežama, depresivnost, poremećaje sna i problema s koncentracijom među djecom koja dnevno provode sate pred ekranima. Prema podacima zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, 85 posto nastavnika podržava određenu mjeru zabrane mobitela, a više od trećine srednjoškolaca smatra da digitalne tehnologije negativno utječu na njihov život.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević poručila je da rješenje nije samo u ograničavanju, nego u jasnim pravilima, edukaciji i uključivanju djece u donošenje odluka. „Djeca sama kažu da im treba ograničiti vrijeme na mrežama, ali isto tako treba im pokazati kako da žive izvan njih“, istaknula je.

Rasprava o mobitelima tako je postala rasprava o djetinjstvu, granicama i odgovornosti. Ne samo o tome hoće li se mobitel spremiti u torbu, nego i o tome kako odrasli vode djecu kroz svijet koji im je stalno na dlanu.

🎯 Glasajte u našoj anketi: