Politika

Slavonija po siromaštvu iza Srbije i Makedonije, a uz bok Crnoj Gori i Turskoj

Autor: 035portal Datum objave: 17.10.2026. u 16:00

Danas, 17. listopada, obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, a najnoviji podaci Eurostata i Državnog zavoda za statistiku otkrivaju koliko su velike razlike u životnom standardu među hrvatskim regijama. Dok se Zagreb nalazi među europskim regijama s najmanjim udjelom stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, Slavonija i ostatak Panonske Hrvatske bilježe gotovo tri puta veći udio ugroženih građana. Još je porazniji podatak da gotovo dvije trećine starijih osoba koje žive same u Hrvatskoj pripada skupini izloženoj riziku od siromaštva.

Prema podacima Eurostata, tijekom 2025. godine u Europskoj uniji 92,7 milijuna ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što predstavlja 20,9 posto ukupnog stanovništva. U Hrvatskoj je takvih približno 780 tisuća, odnosno 20,7 posto. Iako se na državnoj razini nalazimo blizu europskog prosjeka, regionalni pokazatelji otkrivaju znatno drukčiju sliku.

Slavonija bliža najsiromašnijim europskim regijama nego Zagrebu

Najveći udio stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilježi Panonska Hrvatska, statistička regija koja obuhvaća Slavoniju, Baranju, Banovinu i dio središnje Hrvatske. Ondje je ugroženo čak 30 posto stanovništva, odnosno gotovo svaki treći stanovnik.

U Jadranskoj Hrvatskoj taj udio iznosi 20,6 posto, u Sjevernoj Hrvatskoj 17,6 posto, dok je u Zagrebu svega 12,4 posto. Razlika između glavnog grada i Panonske Hrvatske iznosi čak 17,6 postotnih bodova.

Razmjeri regionalnih nejednakosti posebno dolaze do izražaja u europskim usporedbama. Zagreb se nalazi među 24 regije Europske unije u kojima je manje od 13 posto stanovništva izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U istom su društvu i glavni gradovi Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske.

Panonska Hrvatska, s druge strane, približava se skupini europskih regija u kojima je ugrožena najmanje trećina stanovništva. Takvih je 24 među 243 promatrane regije, a najvećim dijelom nalaze se u južnoj i istočnoj Europi.

Usporedba sa susjednim državama dodatno pokazuje koliko je nepovoljan položaj kontinentalnog istoka Hrvatske. U Sloveniji je udio stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u zapadnoj regiji oko 13 posto, a u istočnoj oko 18 posto. Obje slovenske regije bilježe osjetno povoljnije pokazatelje od Panonske Hrvatske.

Ni usporedbe sa zemljama izvan Europske unije nisu osobito povoljne. Prema dostupnim Eurostatovim podacima, Srbija je 2025. bilježila stopu od 23,2 posto, Sjeverna Makedonija prema posljednjim dostupnim podacima za 2024. oko 27 posto, a Crna Gora oko 29 posto. Turska je 2025. bila na približno 30 posto, gotovo jednako kao Panonska Hrvatska.

To znači da je udio ugroženog stanovništva u Panonskoj Hrvatskoj veći nego na nacionalnoj razini Srbije i Sjeverne Makedonije te približno jednak pokazateljima Crne Gore i Turske. Pritom treba uzeti u obzir da podaci za sve države nisu iz iste godine, kao i da usporedba udjela stanovništva u riziku od siromaštva ne predstavlja izravnu usporedbu kupovne moći ili ukupnog gospodarskog bogatstva.

Ipak, razlika je upečatljiva. Dok se Zagreb po ovom pokazatelju može uspoređivati s razvijenijim srednjoeuropskim regijama, istok Hrvatske nalazi se u znatno nepovoljnijem položaju.

Za samca granica siromaštva iznosi 753 eura mjesečno

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj tijekom 2025. godine za jednočlano kućanstvo iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno približno 753 eura mjesečno. Za obitelj s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag je iznosio 18.972 eura godišnje, odnosno 1.581 euro mjesečno.

Riječ je o statističkoj granici koja se određuje na temelju raspoloživog dohotka stanovništva, a ne o procjeni stvarnih troškova potrebnih za dostojanstven život. Osobe čiji su prihodi ispod tog praga smatraju se izloženima riziku od siromaštva.

No financijske poteškoće pogađaju i građane čiji su prihodi iznad te granice.

Prema rezultatima istraživanja DZS-a, gotovo trećina stanovnika Hrvatske ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan vlastitog doma za sve članove kućanstva. Riječ je o približno 1,2 milijuna ljudi.

Više od 31 posto stanovništva živi u kućanstvima koja iz vlastitih sredstava ne mogu podmiriti neočekivani izdatak od najmanje 494 eura. Drugim riječima, za više od milijun građana ozbiljniji kvar automobila, zamjena perilice rublja ili drugi neplanirani trošak predstavlja financijski problem koji ne mogu riješiti bez dodatnog novca.

Istodobno, približno 730 tisuća stanovnika živi u kućanstvima koja teško ili vrlo teško spajaju kraj s krajem, dok oko 1,6 milijuna građana svakodnevne troškove podmiruje uz manje teškoće.

Gotovo dvije trećine starijih samaca u riziku od siromaštva

Posebno zabrinjavaju podaci o položaju starijih osoba. Prema DZS-u, stopa rizika od siromaštva među stanovništvom starijim od 65 godina iznosi 39,4 posto, gotovo dvostruko više od nacionalnog prosjeka.

Među ženama starijima od 65 godina taj udio doseže 42,4 posto, dok među muškarcima iste dobi iznosi 35,3 posto.

Još je nepovoljnija situacija među starijim osobama koje žive same. Čak 64,4 posto jednočlanih kućanstava u kojima živi osoba starija od 65 godina nalazi se u riziku od siromaštva. To znači da gotovo dvije od tri starije osobe koje žive same raspolažu dohotkom ispod statistički utvrđenog praga.

Visokom riziku izložene su i samohrane obitelji. Među kućanstvima koja čine jedan roditelj i uzdržavana djeca stopa rizika od siromaštva iznosi 29,7 posto, dok je među obiteljima s dvije odrasle osobe i troje ili više djece 23 posto.

Siromaštvo pritom nije ograničeno isključivo na nezaposlene. Iako je među njima stopa rizika najviša i iznosi 42,1 posto, u riziku od siromaštva nalazi se i 7,9 posto osoba koje rade. Među samozaposlenima taj udio doseže 21,8 posto.

Ista država, potpuno različiti životni uvjeti

Podaci Eurostata i DZS-a pokazuju da se iza hrvatskog prosjeka kriju izrazite regionalne i socijalne razlike. Dok Zagreb bilježi jedan od povoljnijih rezultata među europskim glavnim gradovima, gotovo svaki treći stanovnik Panonske Hrvatske izložen je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Posebno je zabrinjavajuće što se financijska nesigurnost ne odnosi samo na građane bez zaposlenja, nego i na umirovljenike, samohrane roditelje, zaposlene i samozaposlene osobe. Za velik dio stanovništva problem nije samo visina mjesečnih prihoda, nego i nemogućnost stvaranja bilo kakve financijske rezerve.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, koji se obilježava upravo danas, ponovno skreće pozornost na činjenicu da gospodarski pokazatelji i prosječne plaće ne odražavaju nužno svakodnevicu svih građana.

Jer dok se u jednom dijelu Hrvatske raspravlja o rastu standarda i novim investicijama, u drugom je za velik broj kućanstava i dalje izazov podmiriti redovite mjesečne obveze, a kamoli izdvojiti nekoliko stotina eura za nepredviđeni trošak.