Politika

Što ako se katastrofa dogodi sutra? Slavonski Brod ima ozbiljan problem

Autor: 035portal Datum objave: 07.11.2026. u 08:00

Što bi se dogodilo kada bi Slavonski Brod sutra pogodila velika nesreća, ozbiljan poremećaj kritične infrastrukture ili neka druga izvanredna situacija? Koliko bi brzo reagirale nadležne službe, tko bi koordinirao postupanje na terenu i bi li građani uopće znali što trebaju učiniti? Pitanja su to koja više nisu samo hipotetska jer dokument koji je usvojilo Gradsko vijeće otkriva ozbiljne nedostatke u spremnosti sustava civilne zaštite.

Naime, na posljednjoj, 10. sjednici Gradskog vijeća Slavonskog Broda, usvojena je „Procjena rizika od velikih nesreća 2026.“, dokument koji na 258 stranica analizira moguće prijetnje i sposobnost lokalnog sustava da na njih odgovori. Njegovi zaključci teško se mogu nazvati ohrabrujućima.

Prema službenoj procjeni, ukupna spremnost sustava za reagiranje na velike nesreće ocijenjena je ocjenom 3 - niska spremnost. Još su nepovoljniji rezultati pojedinih područja, u kojima je utvrđena vrlo niska razina pripravnosti.

Na te je podatke upozorila Gradska organizacija HDZ-a Slavonskog Broda, koja je javno prozvala gradsku upravu zbog nedostatnih ulaganja i izostanka konkretnih pomaka u proteklim godinama. Međutim, ono što ovom slučaju daje posebnu težinu jest činjenica da se najvažnije kritike ne temelje samo na političkim ocjenama, nego i na podacima iz dokumenta koji je Grad sam usvojio.

Samo jedan od šest kriterija dobio pozitivan odgovor

Posebno zabrinjava ocjena operativnih kapaciteta civilne zaštite. Od šest promatranih kriterija, pozitivan odgovor zabilježen je samo kod jednoga, što predstavlja svega 16,66 posto.

Riječ je o vatrogastvu, čije su postrojbe ocijenjene opremljenima, osposobljenima i sposobnima za pravodobno reagiranje.

Kod ostalih sastavnica slika je bitno drukčija. Prema dokumentu, Stožer civilne zaštite nije ocijenjen dovoljno opremljenim i osposobljenim, jednako kao ni povjerenici civilne zaštite, voditelji skloništa i postrojbe opće namjene. Negativni odgovori zabilježeni su i kod spremnosti pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite te upoznatosti uključenih udruga s njihovim zadaćama.

Zbog takvih rezultata operativni kapaciteti Grada dobili su ocjenu 4 - vrlo niska spremnost.

Drugim riječima, dokument prepoznaje vatrogastvo kao funkcionalan dio sustava, ali istodobno upozorava na nedostatke u nizu drugih sastavnica koje bi u slučaju velike nesreće morale djelovati koordinirano.

Građani bez vježbi evakuacije i javnih edukacija

Jednako ozbiljna pitanja otvara dio Procjene koji se odnosi na informiranost stanovništva i svijest o prioritetnim rizicima.

Prema navedenim podacima, tijekom prethodne dvije godine nisu organizirane javne tribine u ugroženim mjesnim odborima i naseljima, na kojima bi građani mogli saznati kakve im prijetnje mogu ugroziti sigurnost i kako postupiti u izvanrednim okolnostima.

Još je važniji podatak da nisu organizirane ni vježbe sklanjanja, evakuacije i spašavanja stanovništva iz ugroženih područja.

U samoj Procjeni izričito se navodi:

\- Do sada nisu poduzimane nikakve aktivnosti kojima bi se stanje svijesti o prioritetnim rizicima podiglo na zadovoljavajuću razinu.

Dokument zato preporučuje organiziranje javnih tribina, upoznavanje građana s mogućim posljedicama velikih nesreća te provođenje edukacija u objektima u kojima se okuplja veći broj ljudi, osobito školama.

Stanje svijesti o prioritetnim rizicima ocijenjeno je ocjenom 3 - niska spremnost, uz 40 posto pozitivnih odgovora.

Pritom se nameće jednostavno pitanje: ako građani nisu sustavno upoznavani s mogućim prijetnjama i nisu sudjelovali u vježbama evakuacije, koliko se od njih može očekivati da će u stvarnoj kriznoj situaciji znati pravilno reagirati?

Nedostaju i podaci potrebni za planiranje reagiranja

Problemi ne završavaju na edukaciji stanovništva. Dokument upozorava i na nedostatke u bazama podataka koje su potrebne za učinkovito planiranje postupanja u velikim nesrećama.

Od četiri promatrana kriterija u ovom području, pozitivan odgovor zabilježen je samo kod postojanja baze podataka o elementarnim nepogodama i štetama koje su prouzročile.

Istodobno, nije ustrojena odgovarajuća baza podataka o pripadnicima operativnih snaga civilne zaštite, niti postoji baza podataka o poremećajima u radu kritične infrastrukture. Postojeće baze također se ne ažuriraju redovito.

Rezultat je 25 posto pozitivnih odgovora, zbog čega je i ovo područje ocijenjeno vrlo niskom spremnošću.

Takvi nedostaci nisu tek administrativno pitanje. Ažurni podaci o raspoloživim snagama, opremi i mogućim poremećajima infrastrukture važni su za planiranje i koordinaciju postupanja kada je potrebno brzo donositi odluke.

Za civilnu zaštitu planirano 20.000 eura, a financijska spremnost ocijenjena najvišom ocjenom

Posebnu pozornost izaziva financijski dio priče.

Prema dostavljenom izvatku iz obrazloženja prijedloga gradskog proračuna za 2026. godinu, za aktivnost „Razvoj civilne zaštite i spašavanja“ planirano je 20.000 eura.

Tim se sredstvima, među ostalim, predviđaju osposobljavanje i opremanje postrojbi, edukacije, informiranje građana, izrada potrebnih planova te financiranje određenih aktivnosti Hrvatske gorske službe spašavanja.

Istodobno, u Procjeni je fiskalna spremnost Grada ocijenjena ocjenom 1 - vrlo visoka spremnost, uz 100 posto pozitivnih odgovora.

Na prvi pogled riječ je o proturječju: operativni sustav pokazuje ozbiljne nedostatke, dok se financijska spremnost ocjenjuje najvišom ocjenom.

Ipak, potrebno je naglasiti da fiskalna ocjena proizlazi iz činjenice da su sredstva predviđena za sve tri promatrane kategorije, a ne iz analize njihove stvarne dostatnosti. Također, navedenih 20.000 eura odnosi se na jednu proračunsku aktivnost i ne mora predstavljati ukupna gradska izdvajanja povezana s civilnom zaštitom.

No upravo zato ostaje otvoreno ključno pitanje: koliko će novca stvarno biti potrebno da se utvrđeni nedostaci otklone i kakva su konkretna ulaganja predviđena za 2027. godinu?

HDZ proziva gradsku upravu i traži odgovore

Na navedene je probleme upozorila Gradska organizacija HDZ-a Slavonskog Broda, koja tvrdi da se s izradom nove Procjene kasnilo godinu dana te da u proteklih sedam godina, izuzev ulaganja u vatrogastvo, nije učinjen značajniji napredak u sustavu pripravnosti.

Iako su HDZ-ovi vijećnici glasovali za usvajanje dokumenta, pozivajući se na zakonsku obvezu njegova donošenja, od gradske uprave traže objašnjenje dosadašnjeg postupanja.

Posebno problematiziraju odnos planiranih proračunskih sredstava i utvrđenih nedostataka, kao i pitanje zaštite najranjivijih građana, osobito osoba s invaliditetom, za koje je pravodobno planiranje pomoći u izvanrednim okolnostima od posebne važnosti.

HDZ također postavlja pitanje je li gradonačelnik Mirko Duspara tijekom susreta s građanima otvorio temu civilne zaštite te što gradska uprava konkretno namjerava poduzeti u narednom razdoblju.

Njihove tvrdnje o višegodišnjem izostanku napretka zahtijevaju usporedbu s ranijim procjenama i podacima o ulaganjima, no aktualni dokument nedvojbeno potvrđuje da su pojedini važni dijelovi sustava ocijenjeni vrlo niskom spremnošću.

Tko će preuzeti odgovornost za otklanjanje nedostataka?

U vrijeme kada Europska unija sve snažnije potiče razvoj kulture pripravnosti, otpornosti zajednica i sposobnosti stanovništva da se nosi s izvanrednim okolnostima, rezultati slavonskobrodske Procjene otvaraju pitanja koja nadilaze svakodnevne političke rasprave.

Dokument, doduše, pokazuje da su odgovorni i upravljački kapaciteti Grada ocijenjeni visokom spremnošću, no istodobno otkriva da su operativni kapaciteti te mobilnost i komunikacijske sposobnosti sustava ocijenjeni vrlo niskom spremnošću.

Ta razlika zaslužuje posebno objašnjenje. Poznavanje ovlasti i odgovornosti važno je, ali samo po sebi ne jamči da će sve službe, postrojbe i ostali sudionici sustava u slučaju velike nesreće moći pravodobno i učinkovito djelovati.

Slavonski Brod sada ima službeni dokument koji jasno identificira slabosti sustava. Ono što još nedostaje jest javno predstavljen, konkretan i vremenski određen plan njihova otklanjanja.

Jer, ako se u procjeni utvrdi vrlo niska spremnost pojedinih ključnih kapaciteta, a građani nisu prošli ni osnovne vježbe evakuacije, pitanje više nije samo koliko je Grad spreman na moguću katastrofu, nego koliko će vremena proći prije nego što se utvrđeni nedostaci počnu sustavno otklanjati.

A odgovor na to pitanje građani Slavonskog Broda imaju pravo dobiti prije nego što se dogodi situacija u kojoj bi spremnost sustava bila stavljena na stvarnu kušnju.