Brodska bolnica o listama čekanja: Svaki peti termin propadne zbog neodgovornosti!

Kada smo prije mjesec dana objavili tekst Tko preživi – dočekat će termin u kojem smo analizirali stvarno stanje listi čekanja u brodskim i novogradiškim bolnicama, reakcije čitatelja bile su burne. Stotine komentara, poruka i osobnih iskustava potvrdile su da su dugi rokovi čekanja na preglede tema koja pogađa gotovo svaku obitelj. I dok su mnogi krivnju tražili u preopterećenim liječnicima, zastarjelim aparatima i nedostatku kadra, pitali smo se postoji li i drugi dio priče – onaj o pacijentima koji svojim ponašanjem dodatno pogoršavaju situaciju.

Kako bismo doznali koliko su sami građani odgovorni za beskrajne liste čekanja, obratili smo se Općoj bolnici Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu. Odgovor koji smo dobili otkriva neugodan, ali važan dio istine: značajan broj termina propada zato što pacijenti jednostavno ne dođu.

Prema službenim podacima bolnice, najveći broj propuštenih rezervacija odnosi se na dijagnostičke pretrage, osobito RTG snimanja kostiju, gdje se bilježi između 20 i 40 posto nedolazaka. Drugim riječima, gotovo svaki drugi termin ostane neiskorišten. Kod ultrazvuka i magnetske rezonancije, udio propuštenih termina kreće se između 10 i 20 posto. Riječ je o pretragama na koje se, kako smo u prošlom tekstu naveli, čeka i po nekoliko mjeseci – na primjer, čak 469 dana za ultrazvuk dojke.

Slična slika ponavlja se i kod specijalističkih pregleda: između deset i dvadeset posto pacijenata ne pojavi se na zakazani termin. Najčešće se to događa u ambulantama otorinolaringologije, dermatologije, hematologije, pedijatrije, pulmologije, neuropedijatrije, interne medicine i neurologije – upravo u onima koje su i inače među najopterećenijima.

Bolnica upozorava da neotkazani termini produljuju liste čekanja i usporavaju rad cijelog sustava, unatoč činjenici da djelatnici redovito zovu pacijente i podsjećaju ih na zakazane preglede. No, ni to, čini se, ne pomaže dovoljno. Dio građana jednostavno ne podiže slušalicu, ne javi se, ne dođe – i ne otkaže. Taj oblik pasivnosti i neodgovornosti postao je još jedna prepreka u ionako sporom zdravstvenom lancu.

Ironija je u tome što upravo ti isti pacijenti, koji se ne pojave ili ne otkažu, kasnije nerijetko prozivaju sustav zbog dugih čekanja. U stvarnosti, svaka propuštena pretraga znači da je netko drugi mogao biti pregledan ranije. Kada bi svi koji ne mogu doći na termin to jednostavno prijavili – telefonom, putem interneta ili liječniku obiteljske medicine – liste čekanja bile bi kraće i sustav učinkovitiji.

Upravo na to apelira i brodska bolnica. Ističu da se svaki termin koji nije otkazan „pravovremeno“, najkasnije dva dana prije zakazanog pregleda, bilježi kao izgubljen resurs – zauzima vrijeme, prostor i kadar, a ne donosi nikakav rezultat. Drugim riječima, sustav gubi, ali ne zato što nema aparate ili liječnike, već zato što netko jednostavno nije došao.

Podsjetimo, u našem prethodnom istraživanju o listama čekanja pokazalo se da se u brodskoj bolnici na ultrazvuk abdomena čeka 211 dana, na kardiološki pregled 224 dana, a na gastroenterološki pregled 264 dana. Dok je spirometrija dostupna odmah, a dermatoskopski pregled u roku od dvadeset dana, najduža lista – ona za ultrazvuk dojke – doseže gotovo godinu i pol. U takvom kontekstu, svaka propuštena rezervacija čini se ne samo neodgovornom, nego i duboko nepravednom prema onima koji se bore s ozbiljnim dijagnozama.

Ne može se, dakako, sav teret svaliti na pacijente. Hrvatsko zdravstvo već dugo nosi teret manjka liječnika, preopterećenih odjela i kronično nedovoljnog ulaganja. No, ako je sustav trom, to ne znači da građani trebaju biti nemarni. Naprotiv – upravo odgovornije ponašanje pacijenata može biti mali, ali važan korak prema smanjenju gužvi koje svi osuđujemo.

Možda je vrijeme da se promijeni navika koja je, čini se, postala tipično domaća: „ma tko će otkazivati, nek’ oni nađu nekog drugog“. Jer taj „netko drugi“ mogao bi biti upravo netko tko čeka već pola godine.

Liste čekanja možda su simbol disfunkcionalnog sustava, ali brojke koje dolaze iz brodske bolnice pokazuju da problem nije samo u sustavu – nego i u nama samima. Sve dok se prema vlastitom zdravlju i tuđem vremenu odnosimo olako, digitalni sustavi, reforme i nove aplikacije bit će samo kulisa iza koje stoji ono najteže promijeniti – ljudska neodgovornost.