Preokret koji se godinama čekao: Više liječnika dolazi nego što odlazi

Nakon više od desetljeća kontinuiranog odlaska liječnika iz Hrvatske, prvi put se bilježi preokret koji bi mogao imati dugoročne posljedice i na zdravstveni sustav u Brodsko-posavskoj županiji. Prema najnovijim podacima Hrvatske liječničke komore, tijekom prošle godine u Hrvatsku se vratilo 65 liječnika, dok je 64 njih otišlo raditi u inozemstvo. Riječ je o simboličnoj, ali važnoj prekretnici – prvoj od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine u kojoj je broj povratnika nadmašio broj odlazaka.

Trend koji se godinama snažno osjećao i u Slavoniji, pa tako i u Brodsko-posavskoj županiji, napokon pokazuje znakove usporavanja. Još 2023. godine Hrvatsku je napustio 141 liječnik, a godinu kasnije gotovo stotinu. Ukupno je od ulaska u EU do danas iz zemlje otišlo oko 1600 liječnika, dok se njih 440 vratilo do početka ove godine. Drugim riječima, vratio se tek svaki četvrti, što jasno pokazuje razmjere kadrovskog gubitka s kojim se lokalne bolnice i domovi zdravlja još uvijek nose.

Iako Hrvatska liječnika komora ne iznosi razrađene podatke po svim županijama, stanje u Brodsko-posavskoj županiji godinama je obilježeno manjkom specijalista, preopterećenim timovima i dugim listama čekanja. Upravo zato svaka vijest o promjeni migracijskih trendova budi nadu da bi se i ovdje mogla osjetiti stabilizacija zdravstvenog sustava, osobito u manjim sredinama i ruralnim područjima.

Usporedba s drugim dijelovima zemlje pokazuje koliko su regionalne razlike izražene. Tako je, primjerice, iz Koprivničko-križevačke županije u inozemstvo otišlo 38 liječnika, a vratilo ih se osam, odnosno 20 posto. Na razini države stopa povratka iznosi oko 28 posto, što je osjetno više, ali i dalje daleko od dovoljnog da se nadoknade godine kadrovskog odljeva. Posebno zabrinjava podatak da se u Virovitičko-podravsku županiju dosad nije vratio nijedan liječnik koji je otišao raditi u inozemstvo.

Povećanje plaća u zdravstvenom sektoru očito je jedan od ključnih razloga zbog kojih se dio liječnika odlučuje na povratak, no pitanje radnih uvjeta, opterećenosti sustava i profesionalnog napredovanja ostaje otvoreno. Za Brodsko-posavsku županiju, koja se već dulje suočava s demografskim padom i manjkom medicinskog kadra, ovi su podaci tek prvi oprezni signal da bi dugogodišnji negativni trend mogao biti zaustavljen – ali još ne i preokrenut.

Hoće li se povratak liječnika s nacionalne razine preliti i na slavonske županije, pokazat će tek iduće godine. Za sada ostaje činjenica da se prvi put nakon dugo vremena broj odlazaka i povrataka izjednačio – a za regije poput Brodsko-posavske i to je već vijest koja budi nadu.