Život

Jedan đeram ponovno će se uzdići nad Gajnom, ali to je tek dio priče

Autor: 035portal Datum objave: 05.10.2026. u 15:00

Iza još jednog iznimno sušnog i vrućeg ljeta ostali su poljoprivrednici koji zbrajaju štete, upozorenja klimatologa i sve očitija činjenica da prirodu više ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Voda, hrana i zrak koji udišemo ovise o zdravlju i otpornosti ekosustava, a jedan takav prostor u Brodsko-posavskoj županiji već gotovo četiri desetljeća ima svoje uporne čuvare.

Brodsko ekološko društvo – BED već 37 godina brine o značajnom krajobrazu Gajna, prostoru na kojem zaštita prirode nije ostala samo na projektima i dokumentima. Iza društva su deseci projekata, no posao, kažu, ne prestaje onda kada završi financiranje.

– Program zaštite prirode na značajnom krajobrazu Gajna u srcu je naših nastojanja i kroz njega pokazujemo koliko toga ljudi mogu napraviti za prirodu. Deseci su projekata iza nas, ali potpuno neovisno o tome financira li nas netko, vlastitim snagama i uz puno volonterskih sati ne prestajemo paziti na prirodu. Dosljedno čuvamo doživljaj Slavonije kakva je nekad bila, stare hrvatske pasmine i objekte tradicionalne gradnje – poručuju iz BED-a.

A upravo ti objekti danas traže sve više pažnje. Mostovi preko bara, hrastova štala, ograde i čardak, odnosno osmatračnica za ptice, već su ozbiljno zagazili u godine i zahtijevaju sustavniju obnovu.

Istodobno se nastavlja niz manjih, ali važnih poslova – od redovitog monitoringa i postavljanja kućice za sove do kalemljenja i očuvanja autohtonih vrsta drveća. Ove jeseni slijedi i povratak jednog od prepoznatljivih elemenata Gajne.

– Od malih, ali važnih koraka ove godine, redovnog laičkog monitoringa, postavljanja kućice za sove, kalemljenja i očuvanja autohtonih vrsta drveća, pa do većih restauracijskih zahvata. Što nas čeka? Neizostavan dio našeg krajobraza, đeram koji je srušen 2025. godine, ponovno se podiže ove jeseni. U listopadu ćemo opet kroz „Omogućimo (h)'rastu“ uklanjati invazivne vrste oko samoniklih hrastića – najavljuju.

Sve se to provodi uz suradnju brojnih ustanova i institucija čija se nadležnost proteže na Gajnu. BED se posebno ponosi suradničkim vijećem koje organizira s Javnom ustanovom Natura Slavonica, a koje se ove godine sastalo deveti put.

No terenski rad samo je jedan dio njihove priče. Jednako važnim smatraju da informacije o zaštiti prirode, okoliša i klime ne ostanu zatvorene u stručnim krugovima.

Zato s Radiom 92FM i udrugom Eko-Brezna uređuju Zeleni FM, s Gradskom knjižnicom Slavonski Brod provode program Zelene knjižnice, a organiziraju i edukacije za mlade. Među njima je i „Sudjeluj za klimu“, provedena s učenicama Medicinske škole i u suradnji s Eko-Breznom.

Njihov je rad u međuvremenu odavno prerastao lokalne granice. S europskim kolegama radili su na preporukama donositeljima odluka, provodili edukacije povezane s klimatski pozitivnom poljoprivredom i promovirali dobre primjere diljem Europe.

– Znamo da smo zajedno jači! Djelujemo od 2014. kroz koordinaciju Zelenog foruma, mreže okolišnih organizacija u Hrvatskoj, upravo smo izabrani u upravni odbor europske mreže Landcare Europe, dio smo europske koordinacije globalne mreže ICCA Consortiuma – a kad zbrojimo sve lokalne, nacionalne i globalne mreže u kojima sudjelujemo, ni obje ruke nam nisu dovoljne – ističu iz BED-a.

Sljedeći korak trebao bi biti još veće uključivanje građana. Osim dolaska na akcije i edukacije, uskoro bi se BED-u moglo pomagati i bez obzira na to gdje se netko nalazi.

Ove godine kreću u razvoj pozicije virtualnog volontera, namijenjene upravo ljudima koji njihov rad već prate iz drugih krajeva Hrvatske i svijeta. Istodobno žele uključiti što više građana u tzv. građansku znanost – opažanja u prirodi koja mogu pomoći znanstvenicima da dobiju bolji uvid u stanje na terenu.

– Za početak nas popratite na društvenim mrežama na kojima objavljujemo naše akcije, edukacije i informacije o radu, prirodi, okolišu i klimi. Ove godine krećemo i u razvoj pozicije virtualnog volontera pa se time nadamo pružiti mogućnost da nas konkretno podrže oni koji nas već duže prate iz drugih krajeva Hrvatske i svijeta. Radit ćemo i na aktivaciji što više građana u takozvanoj građanskoj znanosti – opažanjima u svijetu prirode koja će poslužiti znanstvenicima za bolje uvide na terenu – pozivaju iz BED-a.

Nakon 37 godina rada možda se upravo u toj posljednjoj poruci najbolje vidi smisao cijele priče. Priroda se ne čuva samo velikim projektima. Čuva se i obnovljenim đermom, kućicom za sovu, mladim hrastom kojem je napravljen prostor za rast, ali prije svega ljudima koji su spremni odvojiti dio svojega vremena.

A na Gajni ih, očito, još uvijek ima.