Život

Proračunski trag vodi preko Save: Otkrili smo gdje je završilo više od 200.000 €!

Autor: 035portal Datum objave: 16.07.2026. u 12:30

Nakon što smo prije nekoliko tjedana objavili tekst "Grad nije dostavio podatke, župa ih sama objavila: Najmanje 27.000 eura iz Slavonskog Broda završilo u Žeravcu!", u kojem smo razotkrili kako je o donacijama iz gradskog proračuna više informacija bilo moguće pronaći na Facebook stranici jedne župe nego u službenom odgovoru Grada Slavonskog Broda, odlučili smo otići korak dalje.

Budući da gradska uprava ni tada nije dostavila traženi pregled svih isplata, nego nas je uputila na javno dostupne baze podataka i proračunske dokumente, prihvatili smo njihov "savjet". Nakon višednevnog pregledavanja i analiziranja podataka u OpenCity registru isplata, redak po redak, rekonstruirali smo gotovo pet godina proračunskih izdvajanja za župe u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini pa čak i Africi.

Rezultati pokazuju da je od početka 2021. do svibnja 2026. godine kroz tekuće i kapitalne donacije župama iz gradskog proračuna isplaćeno ukupno 553.396,40 eura. Od toga je 223.963,43 eura završilo u župama na području Slavonskog Broda, 200.798,06 eura u Bosni i Hercegovini, 118.634,91 euro u drugim dijelovima Hrvatske, dok je 10.000 eura uplaćeno župi u Beninu.

Drugim riječima, gotovo 330 tisuća eura, odnosno više od polovice svih donacija, završilo je izvan Slavonskog Broda. Samo župama u Bosni i Hercegovini isplaćen je iznos koji se gotovo izjednačio s ukupnim donacijama svim župama na području samoga grada.

Valja pritom naglasiti kako se ova analiza odnosi isključivo na tekuće i kapitalne donacije. Iz obračuna su isključene refundacije štete nakon elementarne nepogode, kao i sve druge isplate koje po svojoj prirodi nisu donacije.

Najveći pojedinačni korisnik novca brodskih poreznih obveznika među župama u Bosni i Hercegovini bila je Župa sv. Franje Asiškog u Žeravcu, kojoj je tijekom promatranog razdoblja isplaćeno čak 65.844,56 eura. Upravo je ta župa bila povod našem prvom istraživanju, kada je Grad odbio dostaviti konkretne podatke, a sama župa na svojim je mrežnim stranicama objavila dio donacija koje je primila iz Slavonskog Broda.

Na drugom mjestu nalazi se Župa sv. Ilije Proroka u Bosanskom Brodu, kojoj je isplaćeno ukupno 29.581,70 eura, dok je Župa sv. Antuna Padovanskog u Gornjoj Močili – Sijekovcu primila 26.972,52 eura.

Slijede Župa Srca Marijina u Foči s ukupno 19.747,13 eura, Župa sv. Ivana Krstitelja u Donjoj Tramošnici s 15.919,91 eurom te Župa sv. Mihovila Arkanđela u Kolibama, kojoj je iz gradskog proračuna isplaćeno 11.110,75 eura.

Više tisuća eura dobile su i Župa Gospe od Anđela u Gornjoj Tramošnici (7.663,61 euro), Župa blaženog Alojzija Stepinca u Orašju (3.990,84 eura), Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Koraćama (3.954,46 eura), Župa Rođenja Blažene Djevice Marije u Brusnici (3.400 eura), Župa Srca Marijina u Posavskoj Mahali (3.000 eura), Župa sv. Marka Evanđelista u Potočanima (3.000 eura), Župa Marije Majke Crkve u Garevcu (2.654,46 eura), Župa Krista Kralja u Ceru (1.627,23 eura), Župa sv. Jurja Mučenika u Derventi (1.200 eura) te Župa sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente, kojoj je isplaćeno 1.130,89 eura.

No gradski novac nije završavao samo u Bosni i Hercegovini. Donacije su godinama odlazile i župama diljem Hrvatske. Ukupno je župama izvan Slavonskog Broda, ali na području Republike Hrvatske, isplaćeno 118.634,91 euro.

Najviše je pritom dobila Župa sv. Vendelina u Jarmini – čak 49.244,80 eura, slijedi Župa Pohođenja Blažene Djevice Marije u Aljmašu s 23.500 eura, dok je Župa sv. Marka Evanđelista u Slobodnici primila 13.272,28 eura.

Na popisu se nalaze i Župa Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu (8.981,69 eura), Župa sv. Petra i Pavla u Gvozdu (8.981,69 eura), Župa sv. Marka Evanđelista u Trnjanima (7.654,45 eura), Župa Duha Svetoga u Gornjim Bogićevcima (5.000 eura) te Župa sv. Mihaela Arkanđela u Novom Slankamenu, kojoj je isplaćeno 2.000 eura.

Novac brodskih poreznih obveznika završio je čak i na drugom kontinentu. Župa sv. Terezije od Djeteta Isusa u Drogbo Adjini u Beninu tijekom 2026. godine primila je dvije kapitalne donacije od po 5.000 eura, odnosno ukupno 10.000 eura.

Istodobno je Grad Slavonski Brod nastavio financirati i župe na području grada. Kada se zbroje sve tekuće i kapitalne donacije, uključujući redovite uskrsne i božićne potpore te sredstva za obnovu crkava, župnih kuća, krovišta, okoliša, orgulja i drugih objekata, brodskim je župama u promatranom razdoblju isplaćeno ukupno 223.963,43 eura.

Važno je pritom naglasiti kako u taj iznos nisu uključene četiri isplate iz travnja 2026. godine koje se odnose na sanaciju posljedica elementarne nepogode. Riječ je o ukupno 126.080,88 eura refundirane štete za Župu Uznesenja Blažene Djevice Marije, Župu sv. Nikole Tavelića, Župu Krista Kralja i Župu Gospe Brze Pomoći. Budući da se ne radi o donacijama nego o naknadi štete, te su isplate u cijelosti isključene iz ove analize.

Iz javno dostupnih podataka nije moguće utvrditi prema kojim je kriterijima odlučivano koja će župa dobiti sredstva, u kojem iznosu i koliko puta. Nije poznato ni jesu li za sve korisnike vrijedili jednaki kriteriji, tko je predlagao pojedine donacije niti zbog čega su pojedine župe izvan Hrvatske tijekom godina primile višestruko veće iznose od brojnih župa na području Slavonskog Broda.

Ovdje nije riječ o privatnim donacijama gradonačelnika ili pojedinih dužnosnika, nego o javnom novcu koji u gradski proračun uplaćuju građani Slavonskog Broda. Upravo zato javnost ima pravo znati kome je novac dodijeljen, u kojem iznosu, na temelju kojih odluka i kojim se javnim interesom takve isplate opravdavaju.

Brojke, međutim, ne ostavljaju mnogo prostora za različita tumačenja. Tijekom nešto više od pet godina iz gradskog je proračuna za donacije župama izdvojeno više od 553 tisuće eura, a gotovo 330 tisuća eura tog iznosa završilo je izvan Slavonskog Broda. Od toga je više od 200 tisuća eura otišlo župama u Bosni i Hercegovini.

Nakon što nam Grad nije želio dostaviti tražene podatke, trebalo je nekoliko dana mukotrpnog pregledavanja i uspoređivanja stotina proračunskih isplata da bismo došli do odgovora. Ostaje otvoreno pitanje zašto posao koji je gradska uprava mogla obaviti u nekoliko minuta nije učinila sama, nego je teret transparentnosti ponovno pao na novinare i javnost.