Je li strah od Šagulja opravdan? Direktor otvoreno o požarima, zdravlju i onome što slijedi

Šagulje nisu novo smetlište. Direktor odgovorio na pitanja koja najviše brinu građane

Požari na odlagalištima, otpad koji se godinama zatrpava zemljom, građani koji savjesno razvrstavaju smeće, a zatim se pitaju gdje ono zapravo završava. Tako danas izgleda dio sustava gospodarenja otpadom u Brodsko-posavskoj županiji. I dok postojeća odlagališta nastavljaju raditi, projekt koji bi takvu praksu trebao promijeniti izaziva zabrinutost, nepovjerenje i prosvjede.

Riječ je o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Šagulje, investiciji procijenjenoj na 118 milijuna eura, koja bi trebala obuhvatiti četiri županije. Njegova izgradnja posebno zabrinjava stanovnike Nove Gradiške i naselja Prvča. Hoće li se ondje gomilati otpad iz drugih županija? Hoće li se širiti neugodni mirisi? Što je s podzemnim vodama, požarima i zdravljem stanovnika? I hoće li kamioni svakodnevno prolaziti kroz naseljena mjesta?

Odgovore je u emisiji Glas naroda Radija Nova Gradiška ponudio direktor Regionalnog centra Josip Grgić, nastojeći objasniti zašto Šagulje nisu nastavak dosadašnjeg načina odlaganja otpada, nego projekt kojim bi se takva praksa trebala postupno zamijeniti.

– Prije svega želim da svi stanovnici Nove Gradiške i okolnih naselja znaju da Regionalni centar Šagulje, iako ima isti naziv kao postojeće odlagalište, nije isto postrojenje. Mi nismo odlagalište. Mi smo postrojenje koje se bavi recikliranjem i oporabom otpada. Naš prvi cilj je zaštita zdravlja naših sugrađana, okoliša, vode i tla. Trenutačna odlagališta, kako funkcioniraju u našoj županiji i drugim dijelovima Hrvatske, imaju ozbiljne probleme. Izbijaju požari, a otpad se odlaže bez odgovarajuće obrade. Centar je zamišljen upravo kao zamjena za takav sustav – objasnio je Grgić.

Odvajamo otpad, a on ponovno završava na odlagalištu

Jedno od pitanja otvorenih tijekom emisije odnosilo se na učinkovitost postojećeg sustava. Građani godinama odvajaju papir, plastiku i biootpad, pune spremnike različitih boja i nastoje poštovati pravila. No, samo odvojeno prikupljanje nije dovoljno ako ne postoje postrojenja u kojima će se taj materijal doista obraditi.

Prema podacima koje je iznio Grgić, na postojećem novogradiškom odlagalištu završava više od 88 posto otpada. Upozorio je i na nedostatak sortirnica i kompostana, koje su važan dio sustava, a za čiju su izgradnju odgovorne jedinice lokalne samouprave.

– Prije svega želim zahvaliti svim građanima koji ulažu trud u odvajanje otpada. To je prvi korak prema kvalitetnoj reciklaži. Međutim, da bi sustav bio funkcionalan, moramo imati i drugi dio infrastrukture, a to su sortirnice i kompostane. Nažalost, one na našem području zasad ne funkcioniraju u potrebnom opsegu. Jedno je prikupiti papir, plastiku ili metal, a sasvim drugo taj materijal doista oporabiti, odnosno od njega proizvesti novi proizvod. Ako nemamo odgovarajuća postrojenja, dio tog otpada ponovno završava na odlagalištu. Upravo zato moramo mijenjati postojeći sustav – rekao je Grgić.

Posljedice takve prakse nisu samo izgubljene sirovine. Razgradnjom organskog otpada na odlagalištima nastaje metan, zapaljiv plin koji, u kombinaciji s drugim gorivim materijalima, povećava rizik od požara. S takvim su se problemima već suočavala odlagališta na području županije.

– Danas imamo situaciju da se otpad doveze, istovari i zatrpa zemljom. To nije gospodarenje otpadom, nego trenutačno zbrinjavanje i produljivanje problema. U tom otpadu imamo biološku komponentu koja se razgrađuje i stvara metan, a uz nju papir, plastiku i druge zapaljive materijale. Zato se događaju požari na odlagalištima, koje je poslije izuzetno teško sanirati. Cilj je da se što manje otpada odlaže, a što više materijala izdvoji i ponovno iskoristi – upozorio je.

Što će se zapravo događati u Šaguljama?

Budući Centar zaprimat će otpad iz Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i dijela Sisačko-moslavačke županije. No, za razliku od postojećih odlagališta, otpad bi ondje trebao prolaziti mehaničku i biološku obradu.

Izdvajat će se papir, plastika i metali, biološka komponenta prolazit će postupak stabilizacije, dok će se dio materijala koji nije pogodan za recikliranje pripremati za energetsku oporabu. Prema projektiranom modelu, na trajnom odlaganju trebalo bi završavati manje od deset posto obrađenog otpada.

– Svrha Centra prvenstveno je obrada miješanog komunalnog otpada. U mehaničkom dijelu izdvajat će se papir, plastika i metal, a biološka komponenta obrađivat će se u posebnom dijelu postrojenja. Ako pojedine jedinice lokalne samouprave nemaju sortirnice i kompostane, postojat će mogućnost da se kod nas dodatno obradi i otpad koji su građani već odvojeno prikupili. Materijali pogodni za recikliranje upućivat će se na materijalnu oporabu, dok će dio koji nije ekonomski isplativo reciklirati ići na energetsku oporabu. Na odlagalištu će završavati samo manji dio prethodno obrađenog i stabiliziranog ostatka – pojasnio je Grgić.

Posebno je naglasio da se u Centru neće zaprimati, obrađivati niti odlagati opasni otpad.

Hoće li se širiti neugodni mirisi i postoji li opasnost za zdravlje?

Za stanovnike Prvče i okolnih naselja upravo je to najvažnije pitanje. Milijunska ulaganja i europska sredstva malo znače onima koji strahuju da bi novo postrojenje moglo utjecati na kvalitetu zraka, vode i svakodnevnog života.

Grgić priznaje da su takvi strahovi razumljivi, ali ističe da je upravo zbog mogućih utjecaja na okoliš projekt prošao dugotrajan postupak pripreme i procjene.

– Razumijem sve građane Nove Gradiške i naselja Prvča koji osjećaju strah. Nešto će se graditi u blizini njihovih kuća i normalno je da se pitaju hoće li to utjecati na njihovo zdravlje, hoće li se onečistiti voda ili će se širiti neugodni mirisi. To su realna i razumna pitanja. Upravo zato projekt je pripreman godinama, uz sudjelovanje domaćih i međunarodnih stručnjaka, a studijom utjecaja na okoliš propisane su mjere zaštite i kontrole. Nijedno postrojenje nije sto posto neutralno i zato postoje mjerenja, kontrole i nadzor nadležnih institucija – naglasio je.

Prema njegovim riječima, biološka obrada odvijat će se u zatvorenim halama s podtlakom, a zrak će prolaziti kroz sustav biofiltracije. Materijal će prolaziti višefaznu obradu i laboratorijsku kontrolu, dok su na dijelu namijenjenom odlaganju predviđeni zaštitni brtveni slojevi.

– Biološka komponenta otpada obrađivat će se u zatvorenoj hali, koja će biti pod podtlakom. Zrak koji prolazi kroz postrojenje prolazit će kroz biofiltre, upravo kako bismo spriječili širenje neugodnih mirisa. Materijal će se obrađivati u posebnim tunelima, nakon čega slijedi dodatno dozrijevanje i laboratorijska provjera. U sklopu Centra imat ćemo vlastiti laboratorij koji će kontrolirati sastav obrađenog materijala. Tek nakon provjere određivat će se njegova daljnja namjena – objasnio je Grgić.

Predviđene su i dvije meteorološke postaje, jedna unutar Centra i druga na području Nove Gradiške, a rezultati mjerenja trebali bi biti javno dostupni.

Hoće li kamioni prolaziti kroz Prvču?

Budući da će otpad pristizati iz četiri županije, očekivano se otvorilo i pitanje prometnog opterećenja. Prema najavljenom rješenju, kamioni bi do Centra trebali dolaziti budućom južnom obilaznicom Nove Gradiške, čime bi se izbjegao prolazak teretnih vozila kroz grad i naselje Prvča.

Izgradnja obilaznice zaseban je projekt Hrvatskih cesta, zbog čega će usklađivanje prometne infrastrukture s početkom rada Centra biti jedan od važnih preduvjeta njegova funkcioniranja.

Više od stotinu radnih mjesta, ali koliko će građani plaćati?

Osim promjene načina gospodarenja otpadom, projekt bi trebao donijeti i gospodarske koristi za Novu Gradišku. Za rad budućeg postrojenja, prema Grgićevim riječima, bit će potrebno više od 108 zaposlenika, od inženjera i laboratorijskih tehničara do vozača, operatera i djelatnika u logistici.

– Prije svega dobit ćemo postrojenje koje će omogućiti ispunjavanje ekoloških standarda i uvesti novi način gospodarenja otpadom. Uz to dolaze i zelena radna mjesta. Za funkcioniranje Centra bit će potrebno više od 108 zaposlenika, od visokoobrazovanih stručnjaka do radnika srednje stručne spreme. Imat ćemo građevinske i prometne inženjere, laboratorijske tehničare, inženjere kemije, vozače i osoblje potrebno za upravljanje postrojenjem. To su nova radna mjesta, ali i doprinosi i druga davanja koja će imati učinak na lokalnu zajednicu – istaknuo je.

U sklopu projekta planirana je i solarna elektrana snage tri megavata, koja bi trebala smanjiti troškove električne energije potrebne za rad postrojenja.

Kada je riječ o cijeni usluge, Grgić tvrdi da projekt mora zadovoljiti kriterije priuštivosti te da trošak gospodarenja otpadom ne smije biti iznad predviđenog udjela u prosječnoj bruto plaći stanovništva obuhvaćenog područja. Konkretne buduće iznose računa građana tijekom emisije ipak nije iznio.

Projekt se priprema više od dvadeset godina

Regionalni centar Šagulje procijenjen je na 118 milijuna eura, od čega više od 65 milijuna eura čine bespovratna sredstva Europske unije. Grgić je podsjetio da se projekt priprema više od dva desetljeća, tijekom kojih su izrađivani prostorni planovi, studije i projektna dokumentacija.

– Riječ je o izuzetno složenom projektu na kojem su radili domaći i međunarodni stručnjaci, uključujući stručnjake sa sveučilišta u Leobenu, Europske komisije i Europske investicijske banke. Analizirali smo tehnologiju, uvjete rada i moguće utjecaje na okoliš, a nastojali smo iskoristiti iskustva centara koji već rade u Hrvatskoj kako bismo izbjegli probleme koji su se ondje pojavljivali. Projekt je morao zadovoljiti niz zahtjeva i europskih standarda, upravo zato što govorimo o postrojenju koje treba dugoročno funkcionirati – rekao je Grgić.

Prema njegovim riječima, u projekt i pripadajuću infrastrukturu dosad je uloženo više od 15 milijuna eura, a sljedeći korak je raspisivanje natječaja za izgradnju samog Centra.

Grgić je najavio i nastavak javnih predstavljanja, uz poruku da građani moraju biti pravodobno informirani o svim fazama projekta.

– Razumijem prosvjede i nepovjerenje građana. To je ljudski i razumljivo jer ljudi nisu imali dovoljno informacija. Upravo zato moramo zajedničkim radom i transparentnošću pokazati što se gradi i kako će sustav funkcionirati. Svaki građanin Nove Gradiške mora znati u kojoj je fazi projekt, što se radi i kakvi su rezultati. Želimo nastaviti razgovore i predstavljanja kako bi javnost imala sve potrebne informacije – poručio je.

Problem nije ono što tek treba izgraditi, nego i ono što već godinama imamo

Dok se raspravlja o budućim Šaguljama, postojeća odlagališta nastavljaju primati otpad. Požari, nedovoljna obrada i nedostatak infrastrukture za recikliranje nisu pretpostavljeni rizici, nego problemi s kojima se lokalne zajednice već suočavaju.

Regionalni centar trebao bi omogućiti da se takav sustav postupno zamijeni obradom i oporabom otpada, uz znatno manje količine materijala namijenjenog trajnom odlaganju.

Za građane će, razumljivo, najvažniji ostati konkretni odgovori. Hoće li zaštitni sustavi raditi kako je predviđeno? Hoće li promet zaista biti izmješten iz naselja? Koliko će iznositi računi i hoće li rezultati mjerenja biti dostupni svima?

Upravo će provedba tih obećanja odrediti hoće li Šagulje opravdati očekivanja i postati rješenje problema koje sadašnji sustav gospodarenja otpadom godinama nije uspio riješiti.