Ansambl LADO dolazi u Slavonski Brod

 Ansambl LADO ponovo dolazi u Slavonski Brod. Koncert će se održati u Crkvi Presvetog Trojstva u nedjelju 22. ožujka s početkom u 19:30. Ulaz na koncert je besplatan. 

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO nastupi će s programom "Gospin plač".

Gospin plač je lirsko- epski pasionski spjev u kojem se opisuje Kristova muka i smrt i kako ju proživljava njegova Majka Marija. U ovom programu, nagrađenom prestižnom nagradom "Ivan Lukačić" za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske glazbene baštine na Varaždinskim baroknim večerima 2014., želimo prikazati različite napjeve Gospina plača iz raznih krajeva Hrvatske, spjevane u više varijanti tekstova koje možemo susresti na području Hrvatske. Upravo ta različitost i bogatstvo napjeva, omogučila nam je da obuhvatimo cijelu dramu Gospina plača.

P r o g r a m:
1. Gospin plač - Vodice
2. Gospin plač - Rokovci-Andrijaševci
3. Gorko plače Majka draga - Velika Kopanica
4. Gorko plače Gospa draga - Slivno Ravno (Vlaka)
5. Vrime došlo jur budući - Jezera
6. Majka Božja je zaspala - Dekanovec
7. Tužno plače - Gotalovo
8. Muka gorka Gospodina - Gabela (Hercegovina)
9. Muka gorka Gospodina - Zagvozd
10. Muka gorka Gospodina - Imotski
11. O moj mili Jezuš - Draškovec
12. Poslušajte braći mila - Zaton kod Šibenika
13. Gospin plač -Martinska Ves
14. Gospin plač - Tugare
15. Gospin plač - Bošnjaci
16. Gospin plač - Lipovac
17. Tuge Marijine - Prugovac
18. Štrofa – Gospin plač iz Vrbanja na Hvaru
19. Gospin plač - Kali
20. O žalosna Majko sveta Divice - Baranja

Obrađivaći: Joško Ćaleta ( 4. 8. 9. 10. 12. 18. )
Dražen Kurilovčan – Krunoslav Šokac ( 2. 15. 16. 20. )
Dražen Kurilovčan – Vid Balog ( 6. 7. )
Dražen Kurilovčan (1. 3. 5. 13. 14. 19.)
Ivica Ivanković (11. 17

DIRIGENT: Dražen Kurilovčan

PJEVAČI: Dijana Banek, Jasenka Blažon-Ivančan, Zrinka Bogat-Malus, Nataša Gluić, Vlatka Hlišć, Tamara Horvat, Anita Huđek, Snježana Hulina, Vlatka Januš-Maroković, Klara Kašnar, Mateja Kovačević, Adrijana Mamula, Irena Matica, Petra Matutinović, Sandra Sekula, Iva Sekula, Maja Putak, Ana Spišić, Helena Štrbac, Pavo Begovac, Matej Gluščić, Boris Harfman, Igor Horvat, Bojan Kavedžija, Željko Kveštak, Antun Leinveber, Nenad Malić, Dejan Pilatuš, Miljenko Piškorić, Dubravko Radić, Hrvoje Radić, Goran Sekula,, Krunoslav Šokac, Alen Šušković, Goran Vašarević, Dražen Zovko.

GOSPIN PLAČ

Opsežni srednjovjekovni lirsko-epski pasionsko spjev u kojem se opisuje Kristova muka i smrt, i kako ju proživljava njegova Majka Marija, koji se naziva “GOSPIN PLAČ“ sačuvan je u više redakcija u mnogo starih rukopisa kao ni jedna druga hrvatska crkvena pjesma. Izraz “Gospin plač“ prvi put se spominje u latinskom dijaloško-narativnim poučnom tekstu srednjovjekovnog mistika svetog Anselma(1033.- 1109.) I glasi: Planctus beatae Virginius iz kojeg su mnogi pjesnici crpili građu za sastavljanje Gospina plača, pa i Hrvatski. U Hrvatskoj je nastalo tijekom stotinjak varijanti Gospina plača koji su pisani na sva tri pisma kojima su se u prošlosti služili Hrvati (glagoljicom, latinicom, bosanskom ćirilicom), te u sva tri hrvatska nariječja: čakavskom, štokavskom i kajkavskom.
Najstariji zabilježeni tekst Gospinog plača nalazimo u srednjovjekovnoj glagoljskoj književnosti, odnosno u hrvatskoglagoljskom Pariškom zborniku nastalom najvjerojatnije u Splitu oko 1380. godine, jednako tako Gospin plač možemo pronaći u Rapskoj pjesmarici iz 1471. Godine, u glagoljskim rukopisima iz istog razdoblja te starim korčulanskim pjesmaricama iz XV I XVI stoljeća.
Također Gospin plač nalazimo u tiskanim tekstovima Matije Divkovića iz 1616. , Marka Marulića (mlađeg) iz 1636., Tome Babića iz 1726., te Petra Kneževića iz 1753. Godine.

Gospin plač napisan je u narodnom osmercu s cezurom nakon četvrtog sloga u kojem se po dva stiha objedinjuju. Upogledu nastanka Gospinog plača, treba razlučivati vrijeme kad je spijev napisan, te kad je objavljen tiskom. Vrijeme nastanka Gospinog plača ostaje nepoznato, ali vrijeme objavljivanja tiskom je poznato.
Kajkavski gospin plač je prvi put otisnut u pjesmarici Cithara octochorda 1701, a drugi put 1723., koja je tih godina objavljena u Beču. S razlogom se pretpostavlja da je spjev nastao za potrebe pasionskih pobožnosti među Hrvatima kajkavskog govornog područja dosta prije nego je objavljen u Cithari octochordi, po mišljenju još u XVI. Stoljeću, jer je u tom stoljeću nastalo najviše poznatih varijanti Gospina plača, pa nema razloga sumnjati da nije tada nastala i kajkavska varijanta.Na kajkavski govor Gospin plač mogli su prenijeti brojni svečenici glagoljaši koji su službovali diljem prostrane zagrebačke biskupije još od XV. stoljeća. Da se Gospin plač u kopnenoj Hrvatskoj pjevao i prije 1701. godine, ukazuje u to da je necjelovito sačuvan u rukopisnoj Drinjskoj pjesmarici iz 1687.